Ratno i poratno stanje te nesređena politička situacija učinili su Bosnu i Hercegovinu rajem za kradljivce umjetničkih djela i arheoloških predmeta. Mnoštvo slika, skulptura i ostalih umjetnina neprocjenjive vrijednosti nestalo je iz BiH u ratnom i poratnom periodu.

Skoro da ne postoji kulturna institucija iz koje nešto nije odneseno. Pokradeni su Umjetnička galerija BiH, Udruženje likovnih umjetnika BiH, Likovna kolonija Počitelj, Muzej pozorišne književnosti BiH, Historijski muzej… Kada se ovome doda i fond knjiga koje su nastradale u ratnom spaljivanju Sarajevske vijećnice, jasno je koliko je neprocjenjive kulturne baštine nestalo. Samim tim, oštećena je i država, ali u nedostatku njenog kvalitetnijeg angažmana, umjetnici su odlučili da, koliko je to moguće, stvar preuzmu u svoje ruke. 

Nacionalna baza

Dženan Jusufović je na čelu Centra za borbu protiv krijumčarenja umjetninama, koji je u svoje dvije godine postojanja uradio dosta toga, a fokus aktivnosti usmjeren je na pravljenje jedinstvene baze podataka o ukradenim umjetninama na nivou BiH. 

- Pokušavamo skupiti što više podataka u muzejima i galerijama gdje je to moguće. Radimo na više strana, sarađujemo s nadležnim ministarstvima te policijskim organima, tužilaštvima i sudovima. Imamo različite kontakte i tu imamo veliku pomoć od Francuske ambasade, a partneri su nam i British Council i USAID. Određene prijave su već podnesene, izradili smo dva elaborata o stanju u BiH u ovoj oblasti, ali je najvažnije da se formira nacionalna baza nestalih djela - navodi Jusufović. 

Iz Udruženja likovnih umjetnika BiH Centru su dostavljeni podaci o 1.500 nestalih djela iz Likovne kolonije Počitelj.

Jusufović: Prikupljanje podataka

- Moram reći da je sve ciljano probrano i da je onaj ko je to krao, tačno znao šta uzima i šta je najvrednije. Bilo je i eksponata koji su se nakon toga prodavali na internetu - riječi su Jusufovića. 

Upozorava da su i građani potencijalne žrtve crnog tržišta, jer se može lako desiti da, ako nisu dobro informirani i upućeni u materiju, kupe ukradeno djelo.

- Ako neko kupuje određenu sliku, to djelo mora imati propratnu dokumentaciju. U suprotnom, kupac može nesvjesno biti uvučen u nešto što je opasno. Svaka slika, koja nije ukradena, trebala bi imati certifikat s podacima ko je autor i kad je djelo nastalo, a prilikom kupovine, poželjno je napraviti ugovor. Čak i ako je autor nekome poklonio sliku, mora postojati pismeni trag i potvrda o tome - ističe Jusufović.

Jača saradnja

Predsjednik Udruženja likovnih umjetnika BiH Admir Mujkić navodi da je povezivanje s kolegama iz regiona vrlo bitno kad je u pitanju borba protiv ovog problema. 

Mujkić: Aktueliziranje problema

- Na sastanku u Crnoj Gori, kroz razgovor s kolegama, saznao sam da i oni imaju iste probleme, pogotovo u Hrvatskoj i Srbiji, iako je kod nas, realno, situacija najgora. Oni imaju ideju da osnuju centre koji bi bili servis državnim agencijama i koji bi im dostavljali dostupne informacije. Nakon što bi se kompletirale liste, dokumentacija bi bila data na granične prijelaze, da bi Granična policija mogla reagirati u slučaju potrebe - ističe Mujkić. 

Dok se to ne desi, dodaje, potrebna je jača saradnja između kulturnih institucija i policijskih organa. 

Hodler „Mjesečina na Ženevskom jezeru“

Hodlerovo djelo nastalo 1881. godine

Među najvrednijim umjetničkim djelima nestalim tokom rata su ''Autoportret'' i "Mjesečina na Ženevskom jezeru", koja je nastala 1881. godine, švicarskog slikara Ferdinanda Hodlera, koja su ukradena iz Umjetničke galerije BiH u Sarajevu. Samo iz te sarajevske galerije nestala su djela Mersada Berbera, Safeta Zeca, Edina Numankadića, Affana Ramića i Ismeta Mujezinovića. 

- S obzirom na vrstu ukradenih djela, prema svim pokazateljima, ta krađa je urađena iznutra, jer sve ukazuje na to. Tada su opljačkani i ateljei mnogih umjetnika i formirano je crno tržište. Međutim, ono sada gubi na snazi. Nema smisla krasti umjetnička djela, jer će crno tržište biti dokinuto. Pitanje je vremena kad i gdje će se neko djelo pojaviti, a pošto nema certifikata o porijeklu, to niko više neće kupiti jer nema vrijednosti i nosi sa sobom opasnosti od krivičnog gonjenja - kaže Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH. 

Nestale umjetnine

- Iz Međunarodne galerije portreta Tuzla, prema inventuri urađenoj 1996. godine, u ratu je nestalo 60 djela milionske vrijednosti. Neka od njih potpisuje Ismet Mujezinović te su proglašena nacionalnim blagom BiH
- Sve što je 20 godina slikao Ibrahim Ljubović, nestalo je iz njegovog ateljea na Grbavici
- Affanu Ramiću nestalo je 167 slika, od kojih su neke, ipak, pronađene
- Safetu Zecu ukradeno više od 50 izrezbarenih ploča u Počitelju
- Edinu Numankadiću četiri puta obijan atelje te odneseni u nepovrat slike i materijali
- Ne zna se gdje je završilo oko 150 slika sa zidova nekadašnjeg Izvršnog vijeća na Marindvoru, ili slike iz Collegium artisticuma na Skenderiji
- Jusuf Nikšić ostao je bez više od 40 umjetničkih djela
- Slikaru Adinu Hebibu iz ateljea su ukradene dvije slike, ali su njih pronašli pripadnici MUP-a. Vrijednost slika je procijenjena na 50.000 eura