VIJESTI

Odbijena sva tri prijedloga izbornog rješenja za Mostar!

Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH u Sarajevu

A. Nu. – K. Ke.

27.4.2016

19:40 I pored burne rasprave o sva tri prijedloga izmjena izbornog zakona koje se tiču Grada Mostara, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije usvojio nijedan od njih.

Poslanici su odbacili prijedlog SDP-a i DF-a, on je dobio svega osam glasova za, 28 je bilo protiv i tri suzdržana. Prijedlog HDZ-a dobio je pet glasova za 32 protiv i dva suzdržana. Riješenje pitanja Mostara koje su ponodili Klubovi SDA i SBB, također nije dobio podršku s obzirom da su 22 poslanika bila protiv, jedan uzdržan a 16 njih je bilo „za“.

18:20  Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas u Sarajevu Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH čiji su predlagači članovi Interresorne radne grupe za izradu izmjena izbornog zakonodavstva - poslanici Borjana Krišto, Hazim Rančić i Lazar Prodanović.

Usvojen je zaključak da ovaj prijedlog zakona bude upućen Domu naroda na usvajanje po hitnom postupku, a najavljeno je da će se Dom naroda o ovom zakonskom prijedlogu izjašnjavati danas.

Izmjenama i dopunama ovog zakona usvojena su 32 amandmana Interresorne radne grupe, od kojih je većina tehničke prirode. Jednom od usaglašenih izmjena Izbornog zakona predviđa se podizanje cenzusa na stranačkoj listi za osvajanje mandata na opštinskim izborima na 10 odsto, a na opštim na 20 odsto.

Usaglašen je i amandman kojim se zadržava obaveza da na kandidatskim listama bude 40 odsto kandidata manje zastupljenog pola, ali se uvodi obaveza da među prva tri imena na listi jedno mora biti iz reda manje zastupljenog pola.

Centralna izborna komisija BiH najavila je da će 4. maja raspisati ovogodišnje lokalne izbore i do tada je potrebno da parlament BiH usvoji izmjene izbornog zakondavstva da bi one mogle biti primijenjene na izborima 2. oktobra. Poslanici su danas raspravljali i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Izbornog zakona BiH čiji je predlagač Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma, a kojim se predlaže da svaka kandidatska lista ima jednak broj kandidata muškog i ženskog pola koji se na cijeloj listi raspoređuju naizmjenično.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma dala je negativno mišljenje na prijedlog zakona. Poslanik SNSD-a Dušanka Majkić smatra da nije potrebno donositi zakon da bi bila obezbijeđena ravnopravna zastupljenost polova na izbornim listama i u vlasti, nego da to mogu da učine same stranke.

Poslanik NDP-a Momčilo Novaković smatra da ovaj zakon nije ni trebalo da bude na dnevnom redu, jer nije dostavljen na službenim jezicima u upotrebi u BiH. On je istakao da ne može podržati zakon jer ga nije razumio, s obzirom da mu tekst nije dostavljen na ćirilici i srpskom jeziku.

18:17 Prijedlog zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine čiji su predlagači poslanici iz klubova SNSD-a i SDS-a a koji između ostalog precizira da sudije u Ustavnom sudu mogu biti samo državljani BiH na dnevnom redu je sjednice Predstavničkog doma PSBiH.

Iako u obrazloženju predloženog zakona stoji da je on u skladu sa Ustavom BiH, Ustavnopravna komisija dala je suprotno mišljenje na jučerašnjoj sjednici. Komisija nije utvrdila usklađenost sa Ustavom BiH  i pravnim sistemom BiH i nije prihvatila principe Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH.

U obrazloženju Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH, poslanici SDS-a i SNSD-a naveli su da s ciljem jačanja samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda BiH, stranci moraju ustupiti mjesta domaćim sudijama.

Kada je riječ o Prijedlogu izmjena i dopuna Krivičnog zakona poslanici SDS-a i SNSD-a insistiraju na brisanju odredbi ovog zakona kojima je sankcionirano neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Doma (Komisije) za ljudska prava, odnosno Evropskog suda za ljudska prava, a kojima je propisano da neizvršavanje tih odluka predstavlja krivično djelo.

Iako se Prijedlog Zakona o Ustavnom sudu našao na dnevnom redu, sudeći po svemu, on neće dobiti potrebnu podršku.  Staša Košarac iz SNSD-a prije same rasprave o ovoj tački dnevnog reda kazao je novinarima "da je vidljivo da ne postoji spremnost o ovom pitanju predstavnika bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka“.

- Samtram da je to dodatni problem u već zakomplikovanoj situaciji u samoj ovdje zemlji. Mislim da je to vrlo loša poruka van i u BiH, jer to i dalje prouzrokuje visok stepen nepovjerenja u ovoj zemlji – kazao je Košarac.

Iako su iz Saveza za promjene najavili da će na sjednici predložiti zaključak kada je u pitanju Prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH, Košarac je kazao da SNSD neće dati popdršku zaključku.

-  SNSD ne podržava zaključak koji predlaže Savez za promjene. Naše mišljenje prije svega je da je rok od banjalučkog sporazuma istekao 17. aprila. Jedini potez ispravan Saveza za promjene bio bi da zajedno sa SNSD-om u Banja Luci u institucijama Republike Srpske definišemo naredne korake. Na ovakav način imamo situaciju da Svez za promjene više kao poželjnog partnera ima Šefika Džaferovića, što potvrđuje ovaj zaključak, nego da u institucijama RS zajedno sa političkim strankama iz RS na temelju banjalučkog sporazuma tražimo nova rješenja – istaknuo je Košarac.

Za njega je sporna i druga tačka zaključka u kojoj se navodi da bi na narednoj sjednici Kolegij Predstavničkog doma trebao da predloži odluku o formiranju Interresorne radne grupe, koja će se baviti ovim pitanjem.

- Šta ako ta odluka ne dobije pozitivan odjek? Je li to znači nekih novih 120 dana, neka nova godina dana? Vrlo opasno je u institucijama BiH pričati, a to je navedeno u stavu 2. ovoga zaključka, o tome što je neophodno utvrditi i potpuno promjeniti u Ustavno-pravnom sistemu BiH, a da pri tome se nije u institucijam RS zauzeo jedinstven stav. Sve su to razlozi zbog kojih nećemo podržati zaključak koji predlaže Savez za promjene – kazao je Košarac. 

 

16:35 Na sjednici Predstavničkog doma nakon višesatne rasprave koja je vođana o pet prijedloga Izmjena izbornog zakona koji su se danas našli pred poslanicima, u prvom i drugom čitanju usvojen je Prijedlog izmjena izbornog zakona a koji je predložila Interresorna radna grupa.

 

U prvom čitanju za ovaj prijedlog glasalo je 19 poslanika, 15 protiv a šest je bilo uzdržanih, a u drugom čitanju zakon je usvojen sa 23 glasa za, 15 protiv i 2 uzdržana. Usvojen je i zaključak Kolegija da ovaj Zakon u hitnoj proceduri bude upućen na razmatranje Domu naroda BiH.

 

15:50 U raspravu oko prijedloga interresore grupe za izmjene izbornog zakona prvi se javio Sadik Ahmetović. On je kazao da ne zna da li će uopće glasati za bilo koji prijedlog ukoliko se u izmjenama izbornog zakona ne tretira i Srebrenica.

- Već dugo govorimo o izbornom zakonu a posebno o riješenju za pitanje grada Mostara, te smo formrali ovu interresornu grupu. Shvatio sam da je ona trebala da iznađe najbolje rješenje. Predložio sam da se kroz izmjene tretira i pitanje Srebrenice. Ne mogu da shvatim da u ovom parlamentu nema snage ili volje da se riješi pitanje grada gdje je počinjen genocid, da se smire duhovi. Zato sam u dilemi hoću li uopće glasati za bilo koji prjedlog ukoliko se ovo pitanje ne riješi - naveo je Ahmetović.

14:50 U raspravu se uključio i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH Šefik Džaferović iz SDA.

- Mislim da prijedlog SDA i SBB nudi ili uspostavlja ravnopravnost svih i građana i konstitutivnih naroda ali i ostalih u Gradu Mostaru, isključuje dominaciju bilo koga nad bilo kime i u potpunosti poštuje ono što je, kada je Mostar u pitanju, dogovoreno u Vašingtonskom sporazumu i u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Ni jedna politika u Gradu Mostaru ne može da ima dominantnu ulogu, zahtjeva se stalno dogovaranje jer je to produkt Dejtonskog sporazuma. Također, prijedlog SDA i SBB je u skladu sa Ustavom BiH, centralna zona je jedan od argumenata koje je iznio Ustavni sud u svojoj odluci.  Tamo se navodi indirektan izbor gradonačelnika, a dva dogradonačelnika nisu van Ustava koji će se birati u Gradskom vijeću. Bilo bi dobro da ovo rješenje dobije danas podršku PD PSBIH - kazao je Džaferović.

Kada su u pitanju žaoke upućene na račun politike i dosadašnji rad SDA, Dažefović je kazao da je očito riječ o nekoj vrsti provokacija.

- Što se tiče diskusija, odnosno žaoka na politiku SDA te mogućih dogovora, mogu reći da se niko ovdje nije dogovorio o načinu glasanja kako će ovo proći, samo smo govorili šta ćemo podržati šta nećemo, ali dogovora oko toga definitivno nema. Odbacujem svaku tvrdnju koja ide u tom pravcu da je došlo do dogovora da ne prođe ni jedan od ovih zakona. To jednostavno nije tačno. Odbacujem i provokacije koje idu da SDA zastupa politiku podjele Mostara. SDA je stranka koja zastupa princip jedinstvenog Mostara, jednokopravnost svih i isključenost diskiminacije bilo koga. Naš prijedlog koji smo ponudili zajedno s koleghama iz SBB-a najbolje govori na tu temu. 

Tačno je da razgovramo i o drugim rješenjima u BiH pa i presudi Suda u Strazburu. Niko u BiH nikome ništa ne daje, svim pripada ono sto je propisano Ustavom i SDA će uvijek podržavati da to i tako bude. Opredijelili smo se da govorimo o implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava, ali nikada nećemo dozvoliti nikakvu podjelu BiH. Draganu Čoviću niti HDZ-u niko ništa ne daje, njima pripada ono što Ustav nalaže i niko ne može imati ništa više - poručio je Džaferović. 

14.41 Na dnevnom redu je prijedlog SDA i SBB-a za rješavanje pitanja Grada Mostara.

Što se tiče prijedloga SDA-SBB izborne jedinice su centralna zona i šest gradskih područja koja odgovaraju bivšim gradskim općinama, a čije granice su utvrđene mapom priloženom u privremenom Statutu od 20. februara 1996. godine. Izborna jedinica 1 sastojala bi se od gradskog područja Mostar-Sjever, a odatle bi se birala 4 vijećnika. Izborna jedinica 2 sastoji se od gradskog područja Mostar-Stari grad i biralo bi se 8 vijećnika, izborna jedinica 3 sastoji se od gradskog područja Mostar-Jugoistok, a izborna jedinica 4 sastoji se od gradskog područja Mostar-Jug. Iz ove dvije izborne jedinice birala bi se po 3 vijećnika.

Izborna jedinica 5 sastoji se od gradskog područja Mostar-Jugozapad i biralo bi se 10 vijećnika. Izborna jedinica 6 sastoji se od gradskog područja Mostar-Zapad, bira se 6 vijećnika, i jedan vijećnik iz izborne jedinice 7 - centralna zona.

Ovaj prijedlog precizira da će najmanje 4 predstavnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda Ostalih biti zastupljeni u Gradskom vijeću. Nijedan od konstitutivnih naroda ne može imati više od 15 vijećnika.

Gradonačelnik i dva dogradonačelnika birala bi se dvotrećinskom većinom u Gradskom vijeću sa liste kandidata koje neposredno biraju birači upisani u centralni birački spisak. Lista kandidata sastoji se od najviše po dva kandidata iz reda svakog naroda i najviše jednog kandidata iz reda Ostalih, koji dobiju najveći broj glasova među nominovanim kandidatima.

Gradonačelnik i dogradonačelnici će biti iz različitih konstitutivnih naroda ili reda Ostalih, a nakon svakog mandata gradonačelnik će biti iz reda različitog konstitutivnog naroda u odnosu na prethodni mandat.

Mostar će, ukoliko prijedlog bude prihvaćen kako je pojsanio poslanik SBB-a Mirsad Đonlagić, biti jedinstven grad.

Damir Arnaut, zastupnik SBB-a BiH u PS BiH pojasnio je naime da je SBB zajedno s SDA predložio najbolje rješenje za građane Mostara, navodeći da ovaj prijedlog znači Mostar bez podjela.

-  Ovim prijedlogom SDA i SBB-a implementira se u potpunosti presuda Ustavnog suda BiH. Drugo ključno pitanje je da nema podjele Grada Mostara, a ovaj prijedlog to potpuno uređuje. Također, sve je u skladu sa Ustavom Federacije BiH, a najvažnije je što je ovim prijedlogom vladajuća većina potpuno opredijeljena da riješi mostarsko pitanje - ukazao je Arnaut. 

14.10 Burna rasprava krenula je nakon što je na dnevni red došao prijedlog HDZ-a za izmjene Izbornog zakona, odnosno pitanje Mostara.

Poslanik SDP-a Saša Magazinović naveo je kako postoje informacije da je postignut dogovor da danas na sjednici ne bude usvojen niti jedan prijedlog izmjena zakona, te da postoji tajni dogovor HDZ-SDA po ovom pitanju.

To je negirao predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Mladen Bosić, koji je kazao da on kao član vladajuće koalicije nije upoznat s bilo kakvim dogovorima oko neusvajanja bilo kojeg prijedloga.

Slično kao i Magazinović, govorio je i poslanik DF-a Damir Bećirović, koji je kazao kako prijedlozi HDZ-a, SDA i SBB-a vode ka podjeli Mostara.

Na to je reagirao poslanik SBB-a Damir Arnaut, koji je kazao kako se nikada nije bilo bliže riješenju za Mostar i to od vremena kada je jedan narod bio diskriminiran od strane SDP-a i DF-a.

- Zbog toga je SBB ovdje ključna karika. Vi govorite da se SDA povlađuje Draganu Čoviću, postoji li emisija da vaš član ne spomene Dragana Čovića? Možda se radi o strahu da se ne nađe rješenje i za pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH, jer je šef DF-a Željko Komšić rekao da će on Čoviću izaći na megdan 2018. godine - naveo je Arnaut.

Nakon toga za repliku se javio i Komšić koji je u svojoj kratkoj diskusiji kazao da se ne boji Čovića, već da "se ne završi ono što se trebalo ratom", a Arnaut mu je ukazao da je u svom govoru čak tri puta spomenuo rat, te ga podsjetio da je rat završen prije 20 godina.

-  Vi ste osam godina bili u Predsjedništvu, ja nisam vidio neke koristi. Ja sam samo vas citirao. Jedino u prijedlogu SDA-SBB vidite podjelu. Ja sam ponosan na inicijativu SBB-a i našim prijedlozima jer time je apsolutno nemoguća podjela Mostara, nakon što je i SDA stala iza toga. Dakle, nema više podjele Mostara i nema više rata - kazao je Arnaut.

14.05 U toku je rasprava o Izbornom zakonu. Prvi na redu je zahtjev poslanika Mirsada Mešića (SDP) i Damira Bećirovića (DF) za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona po hitnom postupku. Hitna procedura je usvojena sa 30 glasova za, tri protiv i šest suzdržanih, ali bez rasprave.

Rasprava je otvorena i oko prijedloga HDZ-a, za koji je također usvojena hitna procedura sa 21 glasom za, sedam protiv i 11 suzdržanih.

Borjana Krišto, poslanica HDZ-a, kratko je obrazložila prijedlog.

- Bez obzira na poznate političke stavove kad su u pitanju riješenja, obzirom na prijedloge koje danas imamo ovdje u Parlamentu, mislim da je naš prijedlog u odnosu na druge prijedloge na najbolji način utvrdio tu izjednačenost vrijednosti glasa. Ne želim reći da neki drugi prijedlozi koji su ovdje danas među nama nisu došli u blizinu toga, ali ustinu ono što smo se potrudili je to da u potpunosti implamentiramo da ni na kakav način ne otvorimo diskriminaciju bilo kojeg naroda u Mostaru. Što se tiče izbora gradonačelnika, on je ostao u skladu sa statutom, odnosno Ustavom, tako da se neću referirati na ove odredbe jer naš prijedlog to i ne dotiče - istakla je Krišto.

13.25 Nakon rasprave koja je otvorena o ovom pitanju, a za koje je sada sporno smanjenje naknada za rad u komisijama, a u kojoj su najviše učestvovali poslanici iz reda srpskog naroda, u raspravu se uključio i Mirsad Đonlagić, potpredsjednik SBB-a i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

- Do sada smo govorili i o ukidanju tzv. bijelog hljeba. Podsjećam, ta procedura je morala proći kroz ovaj zakon o kojem mi sada govorimo i, koliko se ja sjećam, sa ogromnom većinom ovog doma i Doma naroda prošao je taj zakon. Zamolio bih vas da se sada ne obraćate pojedinačno niti delegatu, zastupniku, onom koji je to predlagao, niti klubu koji je predlagao, nego svima nama ako hoćete da govorite korektno o ovom pitanju, a naravno legitimitet i legalitet svega onoga što diskutirate i što predlažete nije upitan, ali malo više korektnosti, ja mislim da će nam dobro doći - kazao je Đonlagić. 

13.14 Poslanici u Predstavničkom domu PS BiH ušli su u raspravu o Izmjenama zakona o plaćama i naknadama u instucijama BiH a on bi trebao biti usvajan po hitnom postpuku.

Prvi se za raspravu javio zastupnik SBB-a Damir Arnaut, koji je naveo kako ove izmjene predviđaju da se prošli zakon koji je došao iz ovog kluba i kojim je naloženo da se rad u komisijama ne plaća u toku radnog vremena te da se naknada ograniči na 470 KM, izmijeni u smisli da same komisije mogu određivati gornju granicu visine naknade. Zbog toga je Arnaut pozvao poslanike da ove izmjene zakona odbiju.

- Ovaj prijedlog zakona predviđa da se iz zakona koji je PS BiH usvojila o plaćama i naknadama gdje smo odredili da se rad u komisijama ne može plaćati u toku radnog vremena i gdje smo osnovicu ograničili i na 470 KM, ovdje je  predloženo da se Pravosudna komisija izuzme iz tog prijedloga i to nije uvjerljivo. Tamo stoji da je ta komisija samofinansirajuća i da se na tome onda neće uštedjeti to nije tačno. Druga stvar, navodi se da se radi o visokim stručnjacima i da to traba uvažiti, ali nigdje nije navedeno da se uglavnom radi o državnim službenicima i izabranim zvaničnicima. Oni navode da 470 KM nije dovoljno. Interesuje me zašto većini koji imaju 5.000 KM plaću nije dovoljno da imaju 470 KM od komisije, zašto gospodinu Čolaku, našem kolegi u Domu naroda, nije dovoljno, zašto dvojici sudija Ustavnog suda, gospodinu Tadiću i Ćemanu nije dovoljno 475 KM za rad u ovoj komisiji - naveo je Arnaut.

On je dalje naveo da bi se izuzimanjem ove komisije za polaganje pravosudnog ispita u BiH uvesti presedan da neke komisije vrijede više, da su neki stručniji od drugih.

- Jučer je i od RAK-a stiglo pismo da i oni trebaju biti izuzeti iz ovog zakona a u tu sjede ljudi koji primaju plaće iz budžeta. Dolazimo to toga da se sve više žele umanjiti uštede koji smo dobili prvim zakonom a one su više od tri miliona KM. Ukoliko se ovo usvoji, jedan elementarni princip će biti prekršen a to je da Parlament utvrđuje izdavanje iz budžeta, jer ako je parlament odredio da 470 KM najviše što se može dati za komisiju onda ako se pokaže potreba da se nekoj komisiji poveća naknada onda opet Parlament treba da odredi tu gornju granicu i ne treba komisija određivati o tome. Zašto da ostavljamo komisijama da daju sebi gornju granicu, a kada su ljudski apetiti u pitanju čini mi se da gornja granica ne postoji. Zato pozivam poslanike da odbiju ovaj zakon - naveo je Arnaut.

12.43 Poslanik Nikola Špirić iz SNSD-a upitao je parlamentarnu većinu postoji li zajednički prijedlog kada je u pitanju Mostar, a ne kako je to na dnevnom redu na kojem se nalaze tri prijedloga.

- Možemo li pokušati da se ovo odgodi za dan ili dva pa da se dođe do zajedničkog prijedloga ili je ovo igra pred očima javnosti i međunarodne zajednice? Najbolje bi bilo naći poslaničku mogućnost da se dođe do jedinstvenog rješenja - kazao je Špirić.

Njegov stranački kolega Staša Košarac rekao je da je neupitno da se pitanje Mostara riješiti, ali u interesu građana Mostara.

- Čini se da ponuđena tri prijedloga nemaju zajedničko rješenje, tako da nisam siguran da smo na putu da riješimo pitanje Mostara danas - kazao je Košarac.

Podsjetio je da su i Srbi iz Mostara izašli sa jedinstvenom stavom i svojim viđenjem rješenja za Mostar.

- Mislim da nećemo doći do nikakvog rješenja za Mostar ako sveobuhvatno ne tretiramo sve one prijedloge među kojima je i onaj SDS-a i SNSD-a - naglasio je Košarac. 

12:03 Poslanik SBB-a Damir Arnaut u ime kluba zatražio je polusatnu pauzu, a kako je naveo razlog je to što na postavljeno poslaničko pitanje nije dobio adekvatan odgovor, a ukazao je i na činjenicu da iz pojedinih ministarstva nikada nije ni dobio odgovor. 

- Tražio sam odgovor od Vijeće ministara, a izgleda da ga je pripremilo Ministarstvo civilnih poslova, a ticalo se pravnih polaznih crta kada je u pitanju teritorijalno more BiH. Odgovor je izuzetno nestručan, očekivao sam da će odgovor pripremiti Ministarstvo prometa i komunikacija, a dobio sam ga od Ministarstva civilnih poslova, ko je toliko nestručan u Ministarstvu. Oni su mi dostavili odgovor, a nisu se nimalo potrudili, a u svakom slučaju pogrešno ministarstvo je dalo odgovor. Na ovom domu sam također četirri puta već potencirao i činjenicu da mi je iz Ministarstvo vanjskih poslova na moje pitanje koje je bilo jednostavno i tražilo jednostavan odgovor, rečeno da ne žele da mi dostave odgovor, jer on ne bi dao realnu sliku stanja diplomatsko-konzularne mreže BiH. Dakle, oni su eksplicitno naveli da odbijaju da mi dostave odgovor. Tri puta me Kolegij uvjerava da će se to pitanje riješiti sa ministrom vanjskih poslova koji ovdje nije prisutan, što nije novina, međutim to se i dalje ne riješava. I zato tražim pauzu i ime Kluba SBB-a kako bi Vijeće ministara objasnilo kako ne smiju odbijati da dostave odgovor na poslanička pitanja - pojasnio je Arnatu, nakon čega je uslijedila pauza.

Ovo je već druga pauza od početka sjednice koja je sa zasjedanjem počela u 10 sati i 15 minuta. Prvu pauzu tražili su poslanici iz Kluba SDP-a.

11:20 Nakon što je poslanica SNSD-a Dušanka Majkić iznijela kritiku jer se na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma PS BiH nalazi čak nekoliko prijedloga istog zaakona, te kako je nepotrebno da se pojedini zakoni donose u hitnoj proceduri, dok se na dnevni rad nestavljaju izmjene i dopune zakona o plaćama koji, kako je rekla, nije prošao sve proceduru, reagirao je poslanik SBB-a Damir Arnaut.

On je naveo kako je upravo on predlagač izmjena zakona o plaćama i naknadama, te da je taj zakon bio čak 11 mjeseci u proceduri.

- Pomenuli sta da je zakon o plaćama čiji sam ja predlagač, a radi se o ukidanju odnosno ograničavanju visine naknada za rad u komisijama. On je bio tri mjeseca na Vijeću ministara, a ukupno je bio 11 mjeseci u proceduru. To je jedan odličan zakon koji će uštedjeti tri miliona KM, a u svim pokušajima da se on navodno popravi radi se o tome da je pojedinima neobično što ne dobivaju naknade na koje su navikli - naveo je Arnaut.

11:10 Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Dušanka Majkić osporila je stavljanje na dnevni red današnje sjednice zahtjeva za razmatranje po hitnoj proceduri tri prijedloga za izmjene Izbornog zakona.

"Nikada do sada u parlamentarnoj praksi se nije desilo da imamo tri zakona na istu materiju", rekla je Majkićeva u raspravi o predloženom dnevnom redu, ističući da je riječ o složenim zakonima koji zbog toga ne mogu biti razmatarni po hitnom postupku.

Ona je podsjetila i na poslaničku odredbu da se u slučaju da postoji više zakona o istoj temi oni upućuju Savjetu ministara na razmatranje.

Majkićeva je upitala predlagače zakona u vezi sa Mostarom što su čekali posljednji dan i gdje im je odgovornost.

Kritike zbog uvrštavanja na dnevni red tri zakona o izborima u Mostaru uputio je i Nikola Špirić, takođe poslanik SNSD-a, koji je ocijenio da predložena rješenja ne nude zajedničku viziju, niti nagovještavaju mogućnost da se postigne dogovor o ovom važnom pitanju.

Prema njegovim riječima, Kolegijum Predstavničkog doma trebalo je da uzme pauzu od dan-dva i pokuša dogovoriti zajednički prijedlog.

"Da li je ovo ovo igra pred očima domaće i međunarodne javnosti, a boga molimo da ne dođemo do rješenja", rekao je Špirić i zaključio da je priča o izborima u Mostaru samo gubljenje vremena.

Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Staša Košarac rekao je da nema spora o tome da je pitanje Mostara potrebno riješiti, ali to treba uraditi tako da budu zadovoljeni interesi svih.

On je podsjetio da se u vezi sa pitanjem izbora u Mostaru oglasila i Koordinacija srpskih udruženja u ovom gradu, čije će zahtjeve u obliku prijedloga zakona parlamentu BiH uputiti klubovi poslanika SNSD-a i SDS-a.
 
"Imamo tri prijedloga stranaka koje čine parlamentarnu većinu što upućuje na to da danas nema ništa od rješenja ovog pitanja", ocijenio je Košarac.

On je apelovao na predlagače da povuku svoje prijedloge, te da se o Mostaru raspravlja zajedno sa prijedlogom SNSD-a i SDS-a u kojem će biti sadržani zahtjevi Koordinacije Srba iz Mostara.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mladen Bosić podsjetio je da 4. maja Centralna izborna komisija /CIK/ BiH treba da raspiše lokalne izbore i dodao da je Kolegijum dao prijedlog dnevnog reda u skladu sa poslovnikom.

Svoja rješenja za Mostar ponudili su HDZ BiH, SDP i DF, te SDA i SBB.


10:30 U Sarajevu je počela sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.  

Pet različitih prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH, koji dolaze od različitih predlagača, na dnevnom redu su današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH, kojom predsjedava Mladen Bosić, koji će tu funkciju obavljati narednih osam mjeseci.  Tri prijedloga se odnose na izbore u Gradu Mostaru, oko čega će se najviše lomiti koplja.  

Naime, još ranije na dnevni red sjednice uvršteni su prijedlozi Interresorne radne grupe i Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, koji tretiraju ovo pitanje. 

U međuvremenu su pristigli i stranački prijedlozi, najprije HDZ- ov, pa prijedlog DF SDP, a pred zastupnicima naći će se i usaglašeni prijedlog rješenja koje su ponudili SDA i SBB, u čijoj izradi su učestvovali ponajviše Mostarci.

Naime, Centralna izborna komisija (CIK) BiH najavila je da će 4. maja raspisati ovogodišnje lokalne izbore i do tada je potrebno da Parlament BiH usvoji izmjene izbornog zakondavstva kako bi one mogle biti primijenjene na izborima 2. oktobra. 

Na dnevnom redu sjednice je, između ostalih, i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih stranaka.

Iako Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu nije podržala Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH i Prijedlog zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH, koje su u parlamentarnu proceduru uputili članovi klubova poslanika SNSD-a i SDS-a u ovom domu, poslanici će danas ipak raspravljati o ovim zakonima.

Komisija nije utvrdila usklađenost sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH i nije prihvatila principe Prijedloga zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu BiH predviđa se, između ostalog, da strane sudije u ovom sudu ustupe mjesta domaćim, a Prijedlogom zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH predviđeno je brisanje člana koji propisuje sankcije za nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH i Suda BiH.

Inicijativa za zakonsko regulisanje rada Ustavnog suda BiH i isključivanje stranaca iz njegovog sastava uslijedila je iz Republike Srpske nakon što je Ustavni sud BiH u novembru prošle godine, na zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića, proglasio neustavnim Dan Republike Srpske koji se obilježava 9. januara, kada je i pravoslavni praznik Sveti Stefan.