Skupština TK na prijedlog Vlade TK u septembru prošle godine usvojila je izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica s djecom, a koje su podigle prašinu u Kantonu zato što je stotinjak djece školskog uzrasta ostalo uskraćeno za obavezno zdravstveno osiguranje. 

U Vladi TK ističu da su kantonalni zakon morali uskladiti s federalnim, dok u Udruženju „Zemlja djece" tvrde da su izmjenama i dopunama tog zakona prekršene konvencije o pravima djeteta. 

Primarna zaštita 

- Ponavljam da je zakon zakon, a propis propis. Ko želi da radi izvan zakonskog okvira, neka radi. Ja neću - kaže Danijela Simić (SBiH), ministrica za rad, socijalnu pravdu i povratak u Vladi TK. 

Ona potcrtava da je Vlada TK prethodnih godina snosila troškove za djecu koja nisu obuhvaćena programom obaveznog zdravstvenog osiguranja i to će činiti i ubuduće. No, Mirsada Bajramović, direktorica Udruženja „Zemlja djece", tvrdi da to nije tačno. 

- Imali smo primjer Centra za socijalni rad Kalesija, koji nije mogao raspolagati tim novčanim sredstvima zato što nisu bila operativna. Troškove koje pokriva Vlada podrazumijevaju bolničko liječenje djece, ali ne i primarnu zdravstvenu zaštitu. Njihovi roditelji, primjerice, ne mogu im kupiti lijek zato što nisu osigurana te samim tim ne mogu dobiti lijek s esencijalne liste - navodi Bajramović. 

Tridesetak djece s evidencije Centra za socijalni rad Tuzla ostalo je izvan programa obaveznog zdravstvenog osiguranja, a procjenjuje se da u TK takve djece ima oko stotinu. 

- Djeca do šeste godine osiguravaju se putem Centara za socijalni rad, a od šeste godine do završetka školovanja putem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, ako nisu osigurana po nekom drugom osnovu. Naš je zadatak da svu djecu koja prosjače ili koju iskorištavaju na druge načine vratimo u školske klupe. Na tom polju moramo djelovati sistematski s Ministarstvom obrazovanja, MUP-om i nevladinim sektorom - pojašnjava ministrica Simić. 

Žrtve nasilja

Mirsada Bajramović ističe da su djeca koja su ostala bez obaveznog zdravstvenog osiguranja žrtve nasilja, zloupotrebe ili da zbog siromaštva roditelja ne mogu ići u školu. 
- Zakonodavna i izvršna vlast je usvajanjem izmjena i dopuna Zakona iskazala socijalnu neosjetljivost i prekršila Ustav FBiH, ali i temeljno ljudsko pravo zagarantirano međunarodnim standardima - ističe ona. 

Usluge prihvatilišta koristilo 49 djece

U sklopu Doma za djecu bez roditeljskog staranja otvoreno je prihvatilište za djecu koja se nalaze u skitnji. Od otvaranja do danas usluge prihvatilišta koristilo je 49 djece. Tamo djeca mogu provesti najduže mjesec, a u tom periodu Centar za socijalni rad treba iznaći rješenje za njihove probleme.