Ne smije biti nikakve selektivne pravde ili zloupotrebe institucija države, važno je da BiH ustanovi sudstvo koje je neovisno, odgovorno i koje funkcionira na temeljima zakona koji su usklađeni s najvišim evropskim pravnim stečevinama. Kazao je to u razgovoru za „Dnevni avaz“ Andrej Plenković, poslanik u Evropskom parlamentu (EP) te dopredsjedavajući Komiteta EP-a za vanjsku politiku (AFET).
Prati slučaj
Upravo je na prethodnoj sjednici AFET-a tokom rasprave poslanik Igor Šoltes, govoreći o neophodnoj reformi pravosuđa, istakao da se u BiH vode neki politički montirani procesi te kao jedan od takvih primjera naveo slučaj protiv lidera Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudina Radončića.
- Pratim taj slučaj, ali ne mogu komentirati pojedinačne slučajeve. Evropska komisija detaljno prati svaki kapitalni politički, pa i pravosudni proces, i oni će sigurno u svom izvješću koji će pripremati za 2016. godinu, u procesu konsultacija s tijelima zaduženim za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, signalizirati ako smatraju da ima pojedinih slučajeva koji su na bilo koji način problematični i van okvira sudske prakse – naveo je Plenković.
U sklopu reformi koje naša država pod hitno mora riješiti, Plenković je naveo i mehanizam koordinacije, koji bh. vlasti, nakon objavljivanja od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, još nisu usaglasile
- Mi smo u čestim dijalozima sa bh. vlastima prenijeli nekoliko puta tu poruku. Kao zastupnik zemlje koja je nedavno ušla u EU, mogu reći da je taj mehanizam za vrijeme priprema za članstvo, odgovora na upitnik ili pregovora izrazito bitan, a posebno u višeslojnom ustrojstvu BiH. Važno je da se ta evropska vertikala dobro provodi na svim razinama i da sve nadležne institucije vlasti uključene u tak mehanizam, što je ključ za reforme – naveo je ovaj poslanik u EP-u.
Plenković se osvrnuo i na presudu Radovanu Karadžiću koju je Međunarodni sud u Hagu izrekao prošle sedmice. On navodi da nijedna kazna ne može biti dovoljna za žrtve, ali da ona ipak može i treba omogućiti put ka bržem pomirenju i normalnijem životu svih naroda u BiH. Plenković je komentirao i prve reakcije koje su stigle iz RS i Srbije.
Jasno definirano
- Kada gledamo stečevinu Tribunala i ukupnost presuda i pojedinaca koji su osuđeni, mislim da to jasno govori da bilo kakvi pokušaji revizionizma, negacionizma onoga što se zbivalo početkom devedesetih ne mogu uspjeti. Sud je kasno, 20 godina i više od agresije, donio i ovu presudu političkom lideru bosanskih Srba i sasvim jasno definirao ko je najodgovorniji za rat, za tisuće poginulih i prognanih. Mislim da i vlasti u RS i u Srbiji trebaju prihvatiti ovu presudu i suočiti se s prošlošću. Nije dobro da se današnje vlasti identificiraju s ekspanzionističkom i velikosrpskom politikom Miloševićevog režima. Ta je politika donijela najstrašnije strahote svim narodima na ovom području, uključujući i srpski narod – zaključio je Plenković.
Pojačati sigurnost na aerodromima
Plenković je jedan od članova EP-a koji je bio na radnom mjestu u Briselu tokom terorističkih napada. On je razgovoru za naš list oštro osudio taj čin te naglasio da bi sve članice EU trebale poraditi na sigurnosti te na jačanju razmjene obavještajnih podataka, kako između sebe tako i sa zemljama koje nisu članice.
- Belgijske vlasti bitno moraju povećati sigurnost u zračnim lukama. Često idem Ukrajinu i znam kakva je situacija na aerodromu u Kijevu, gdje vi naprosto ne možete ući u zgradu, a da odmah na početku ne prođete rendgen i vi i prtljag. U Brisleu to nije postojalo i praktički su se teroristi ušetali u hol i tamo aktivirali eksploziv – naveo je Plenković.
