Dronovi, bespilotne letjelice koje se uglavnom koriste za snimanje i fotografisanje iz zraka, postaju sve popularniji.
Na društvenim mrežama, ali i video servisima poput YouTubea i drugih, sve je više visokokvalitetnih sadržaja (fotografija i videosnimaka) koje su autori načinili upravo pomoću dronova.
Uživajte fotografijama Donjeg Vakufa iz zraka koje je napravila ekipa Studio VAG-a.
Podsjetimo, u Srednjobosanskom kantonu na površini od 323,7 km², na desnoj obali rijeke Vrbas smješten je grad Donji Vakuf. Nalazi se na raskrsnici magistralnih puteva Travnik - Donji Vakuf - Jajce i Travnik - Donji Vakuf – Bugojno.
Graniči se sa općinama Jajce, Šipovo, Kupres, Novi Travnik i Travnik. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 1991. godine na ovom području je živjelo preko 24.544 stanovnika.
Prirodna bogatstva na području ovog grada pružaju izvanredne mogućnosti za bavljenje lovom, ribolovom i drugim oblicima rekreacije. Na teritorij i općine i bližoj okolini nalazi se nekoliko planina čiji vrhovi prelaze preko 1000 metara nadmorske visine (m.n.v.), a to su: Komar, Radalj, Kalin, Radovan, Vranica, Crni Vrh, Velika Šuljaga, Velika Plazenica, Čučkovine, Dekale, Kriva Jelika i Ravna Gora. Teren ove općine je brdsko-planinski, bogat crnogoričnom šumom i plemenitom divljači, te je zbog ovih pogodnosti i izgrađen poseban rezervat “Gater“.
Općinu Donji Vakuf obuhvata sliv rijeke Vrbasa koja teritoriju općine djeli na dva skoro jednaka djela, a okomito na tok ulijevaju se: Ćehajićka rijeka, potok Volušnica, Prusačka rijeka, Oboračka rijeka, rijeka Semešnica, Sandžački potok, Babin potok i Sokolinski potok sa svim njihovim pritokama. Klima na području općine Donji Vakuf je kontinentalno – planinska, navodi se na stranici visitmycountry.net.
Među najznačajnijim kulturno-historijskim spomenicima na ovom području izdvajaju se: turbe Mejtaš Mehmed-paše Miralema, koje potiče iz 18. stoljeća; Ranohrišćanska bazilika Oborci; Nekropola stećaka u Starom Selu; Stećak Radojici Biliću iz 14. stoljeća i Terhušin mlin.
Religijska posebnost ovog grada svoje uporište nalazi u gradu Pruscu, koji već 400 godina čuva uspomenu na Ajvaz- dedu, kroz tradicionalno dovište muslimana, Ajvatovicu. Ovaj drevni grad se nalazi u Skopaljskoj dolini i predstavlja najstariju naseobinu u ovoj dolini.
Godinama, ovaj grad je bio simbol vojne moći, jačine vjere i bistroće uma. Postoji vjerovanje da je Ajvaz Dedo doveo pitku vodu sa izvora ispod planine Šuljage, udaljenog oko 6 km od naselja. Naime, na putu do tamo Ajvaz Dedo ja naišao na nezaobilaznu prepreku, stijenu dugu 74 m, međutim, moleći se Bogu 40 jutara, stijena se rastavila i otvorila put za vodovod. Od tada se tradicionalno, svake godine obilježava ovaj datum.
Zanimljiva prošlost, isprepletena legendama, ali i živim svjedočanstvima govori o znamenitim događajima i ličnostima, koji su dali poseban pečat vremenu na ovom području. Kao znamenite ličnosti ovog kraja ističu se Ajvaz Dedo i Hasan Kjafi Prušćak, važna ličnost naučno-književnog i intelektualnog života Bošnjaka krajem XVI. i početkom XVII. stoljeća.
