Sastanak rukovodstva HDZ-a BiH i SDA, koji je trebalo da bude održan danas u Mostaru, o izbornim pravilima u ovom gradu, odgođen je jer su stavovi stranaka dijametralno suprotni, zbog čega bi moglo da se desi da izbori u gradu na Neretvi ne budu održani ni u oktobru.
Iz HDZ-a naveli su da bi da je sastanak održan na njemu samo bili ponovljeni poznati stavovi stranačkih rukovodstava, bez ikakvih rezultata.
Inicijativa SDA je da bude donesen poseban zakon o gradu Mostaru prema kojem bi bile formirane dvije opštine, da bi Bošnjaci bili zaštićeni od mogućnosti nadglasavanja.
"To bi omogućilo ravnomjeran i nesmetan razvoj područja Mostara u kojima žive Bošnjaci, što do sada nije bio slučaj. SDA se zalaže za jedinstven grad organizovan prema evropskim načelima lokalne samouprave, a ne prema unitarnom i centralističkom modelu u kojem su apsolutno sve nadležnosti koncentrisane na nivou grada i u kojem bi Bošnjaci bili majorizovani i ne bi imali nikakva prava odlučivanja o ekonomskom razvoju i drugim životnim pitanjima koja se tiču isključivo područja u kojima oni žive", rekao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović, objašnjavajući prijedlog koji su kritikovale skoro sve stranke u Sarajevu.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je da Mostar u životnom smislu više ne smije biti "grad slučaj", ali da se isto tako ne smije upasti u zamku da neko vidi ratne ili neke druge crte u Mostaru.
"Stalno smo upozoravali da to neće ići na takav način, nego da moramo pronaći blaže forme iz kojih nas niko ne bi mogao na bilo koji način staviti u funkciju podjele grada", naveo je Čović.
Bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević rekao je da se inicijativom SDA otvara mogućnost za nove podjele. "Mislim da će SDA u ovome ostati sam. Ovo neće proći. Mislim da bi to moglo biti okidač za druga loša rješenja u BiH", ocijenio je on.
Prema nekim rezultatima popisa koji su se pojavili nakon 2013. godine, broj Bošnjaka i Hrvata u Mostaru razlikuje se u svega nekoliko hiljada. Prema tim informacijama, u Mostaru živi 54.000 Hrvata, 49.000 Bošnjaka i 4.000 Srba, dok je ukupno popisano 113.169 ljudi.
Sve važnije odluke, uključujući izbor gradonačelnika, budžeta, ne mogu se donijeti bez dvotrećinske većine u Gradskom vijeću. Da bi to u praksi bilo moguće, Hrvata bi trebalo da bude najmanje 75.000, a Bošnjaka gotovo dva puta manje.
U Gradskom vijeću Mostara postoje gornje kvote, odnosno ograničenje koliko maksimalno predstavnika iz reda jednog naroda može biti birano u ovo predstavničko tijelo. Ovakvo rješenje ne postoji nigdje u BiH, zbog čega su biskupi iz BiH pozvali na principijelnost, navodeći da rješenje mora vrijediti za sve jedinice lokalne samouprave u BiH.
S obzirom na to da je do raspisivanja izbora ostalo manje od mjesec i po dana, teško je očekivati dogovor, koji bi se mogao razumjeti i kao slabost druge strane, navodi "Večernji list".
