Američki senator Rodžer Viker (Roger Wicker), kopredsjedavajući utjecajne Američke Helsinške komisije, početkom februara izazvao je buru reakcija kada je u pismu državnom sekretaru SAD Džonu Keriju (John Kerry) ukazao na izrazitu korupciju među visokopozicioniranim političarima u Bosni i Hercegovini. U obraćanju Keriju, Viker je tada zatražio kaznu za takve političare i predložio zabranu ulaska u Sjedinjene Države te zamrzavanje sredstava i njima i onima koji ih podržavaju.
Članak na engleskom jeziku možete pročitati ovdje: US SENATOR WICKER FOR AVAZ: My biggest concern is systemic corruption in BiH
Građani frustrirani
Senator Viker ohrabrio je administraciju predsjednika Baraka Obame (Barack) da odobri dodatna sredstva kako bi se raskrinkala i dokumentirala korupcija u BiH i poduzeli kazneni koraci. U ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" ugledni američki senator Viker govori o rezultatima svog pisanja administraciji te pojašnjava zašto je prijeko potrebno da se BiH konačno obračuna s korumpiranim političarima.
U vezi s Vašim pismom državnom sekretaru Keriju, imate li možda neka konkretna saznanja o korupciji nekih bh. političara ili vladinih institucija? Ako imate, možete li ih imenovati?
- Tužiocima ću prepustiti da imenuju pojedince na osnovu dokaza, sudovima da donesu presude na osnovu dokaza i medijima da izvještavaju o nalazima svojih istraga. Moja najveća briga nisu samo veliki predmeti nego i korupcija kao poznat, široko rasprostranjen i sistemski problem u BiH danas. Imati posla s korumpiranim zvaničnicima je frustrirajuće za građane koji pokušavaju organizirati svoje živote i iznaći prilike za budućnost. Frustrirajuće je i za međunarodne donatore, uključujući SAD, posmatrati kako korupcija čini pomoć manje efektivnom nego što bi ona inače bila.
Govoreći o korupciji, koja je, prema mnogima, najveći problem u BiH, koji su načini da se ona zauvijek iskorijeni? Može li se to postići u trenutnoj političkoj situaciji bez konkretne pomoći međunarodnih organizacija i institucija?
- Međunarodne organizacije i institucije, kao što je OSCE, mogu pomoći. Mogu pomoći i naši bilateralni napori preko Ambasade SAD u Sarajevu. No, u većini slučajeva radi se o političkoj volji u samoj BiH, koja je potrebna da se prevaziđe praksa korupcije i osigura poštovanje vladavine zakona. Bosanski građani trebaju više učiniti kako bi generirali ovu političku volju, pozivajući na odgovornost i transparentnost na svim nivoima vlasti.
Jeste li od Obamine administracije dobili odgovor na pismo?
- Administracija je odgovorila i dijeli moju zabrinutost o korupciji u BiH. Podrška za zaštitu zviždača kao i jačanje sudstva na svim nivoima neke su od inicijativa na koje vlada SAD usmjerava svoje napore. Jasno mi je da će širenje korupcije u zemlji samo spriječiti međunarodna ulaganja. Ambasada SAD u Sarajevu aktivna je u tom pogledu i ima moju podršku i ohrabrenje.
Senat je podržao Vašu inicijativu za kreiranje fonda od 50 miliona američkih dolara za mala i srednja preduzeća u našem regionu. Kakav rezultat očekujete? Koji su sljedeći koraci koje ćete poduzeti kada je u pitanju poboljšanje političke i ekonomske situacije u BiH?
- Senatorica iz Nju Hempšira Džin Šahin (Jeanne Shaheen) i ja 19. novembra 2015. godine predstavili smo novi propis poznat kao Akt o poduzetničkom fondu BiH i Amerike. Ovaj akt ovlastit će predsjednika da imenuje privatnu, neprofitnu organizaciju kao poduzetnički fond Bosne i Hercegovine i Amerike. Ovaj fond promovirat će privatni sektor, otvaranje radnih mjesta i stvaranje srednje klase u Bosni i Hercegovini. Ovo je važan naredni korak, a pozivanjem na borbu protiv korupcije u BiH, nadam se da će biti i uspješan.
Ništa od napretka
Kako biste ocijenili stanje u BiH poslije Dejtona? Koliki je napredak BiH ostvarila?
- Nakon Dejtona ostvaren je napredak, posebno od 1995. do 2005. godine. Tranzicija, ipak, još nije završena. Kako god, zastoj traje posljednjih deset godina.
Dejtonski sporazum uspješno je povratio mir i omogućio oporavak zemlje. Etnička podijeljenost dominira u bosanskoj politici, a kolektivne privilegije za određene grupe – Bošnjake, Srbe i Hrvate – često ugrožavaju ljudska prava građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Previše je nivoa vlasti za zemlju veličine BiH da bi funkcionirala kao stvarna demokratija 21. stoljeća.
Aktuelni lideri mogu samo vidjeti nazadovanje procesa reformi, što podrazumijeva i gubljenje njihove moći i utjecaja. Dok lideri ne postanu odgovorniji prema svojim građanima i zakonu, teško je vidjeti nastavak smislene tranzicije. Osim pitanja borbe protiv korupcije, institucionalne reforme mogle bi unaprijediti šanse zemlje za euroatlantske i evropske integracije. Kao i za borbu protiv korupcije, za integracije će, također, biti potrebna politička volja.
BiH je podložna infiltraciji radikalnih elemenata
Kako vidite saradnju sa BiH na planu borbe protiv terorizma u svijetu?
- Mnogi ne znaju da je jedna od prvih misija SAD u borbi protiv terorizma nakon napada 11. septembra bila upravo u Bosni i Hercegovini. Kao mnoge zemlje, BiH je podložna infiltraciji radikalnih elemenata koji bi mogli dovesti do terorističkih aktivnosti. Korupcija i nasljedstvo ratovanja doprinose ovoj podložnosti. Ali, jasno je da bh. vlasti generalno prepoznaju problem i poduzimaju akcije protiv njega. Saradnja Sjedinjenih Država i BiH u tom pogledu je dobra i nadam se da će takva i ostati - kaže Viker.
Ko sve sjedi u Helsinškoj komisiji
Američka Helsinška komisija nezavisna je vladina agencija koja radi na promociji ljudskih prava i demokratije. Sastoji se od po devet članova iz američkog Senata i Predstavničkog doma, iz redova demokrata i republikanaca. Također, u njenom sastavu je i po jedan predstavnik iz ministarstava za vanjske poslove, odbranu i trgovinu.
Djeluje od 1976. godine, nadgleda i ohrabruje provedbu Helsinškog završnog akta (osnovni dokument današnje Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi - OSCE) i obaveza prema OSCE-u te unapređuje sigurnost kroz promociju ljudskih prava, demokratije, ekonomske i vojne saradnje zemalja članica OSCE-a, najveće svjetske regionalne sigurnosne organizacije.
