Najezda divljih svinja na području općine Hadžići sve je veća. Prema riječima Šaćira Tabaka, poljoprivrednog prizvođača, inače predsjednika udruženja poljoprivrednika "Zdrava hrana",  koji svoju heljdu izvozi na tržište Evrope, nikada ih nije bilo više kao ove godine.

Lovci peku janjce, zabavljaju se, divljač pravi haos

- Silaze u sela, oru njive i ledine, prave haos. Ništa se ne boje. Nekada se, kada je bilo jedno lovačko društvo, na divlje svinje pravile hajke. Sada toga nema, a divljač se namnožila. Lovčko društvo Bjelašnica se razdvojilo na dva udruženje i ne rade. Njih sada možete vidjeti da peku janjce i zabavljaju se. Ovakvo sam doslovno rekao prošle godine na sjednici Općinskog vijeća, prilikom tematske sjednice o razvoju poljoprivrede. Ali, kakva fajda od moje diskusije, kad ni vlast ni vijećnici ne reaguju, ne rade. Ništa se ne poduzima da se ovaj veliki problem već jednom riješi. Pred izbore trče po selima, obećavaju, traže podršku, idu od vrata do vrata kuća, a čim se izbori završe ne vide vas, nema ih do novih izbora. Ništa nisu uradili od obećanog. I ovo sam tada doslovno rekao na sjednici Općinskog vijeća, kaže Tabak

Šaćir Tabak: Džaba ja govorim

Ističe da se ponekad sam pita kome to odgovora da lovačka društva ne rade, što su se razdvojila. Zašto je općinske vlasti uopće dale saglasnost za formiranje još jednog udruženja, te zašto ga je nadležno ministarstvo registrovalo i kome uistina treba ovakav haos.

Heljda iz Hadžića na tržištu Danske

Prošle godine Tabak je zasijao više od 200 dunuma zemlje, koje je uzeo u zakup. Prošle godine preko "Klasa" njegova heljda završila je na tržištu Danske. Ove godine planirao je povećati prizvodnju. Tržište Njemačke traži i tikve i ovim proizvodima mislio je zasijati veće površine. Tim prije jer oko tikve, kako kaže, nema većeg rada, a otkup je unaprijed  osiguran. Međutim, sada je već izvjesno  da je neće sijati.

- Svake godine divlje svinje prave velike štete. Samo prije dvije godine, recimo, ostalo mi je nepožnjenevo čak 39 dunuma heljde. Divlje svinje su to poharale. To je nekih 8.000 maraka. Za mene su to velika sredstva. Ali, za pomoć se nemm kome obratiti. Kažu treba zagraditi metar visine površinu koju sijete. Ko će zagraditi 200 dunuma tuđe zemlje koje sam uzeo u zakup, pa kasnije razvaliti, dovesti u stanje kako si zatekao. Koliko u to trebam uložite sredstava? Umjesto da to usmjerim u razvoj pojloprivrede. Na nekim mjestima, gdje sam sijao krompir i druge proizvode, to sam zagradio. Međutim, ništa nije pomoglo. Divlje svinje jednostavno prokopaju zemlju, razvale i uvuku se ispod ograde. Tikva, kukuruz, žitarice i krompir  za njih je najslađa hrana. Nema te ograde koju neće razvaliti kada je tikva u pitanju. U krdu ih zna biti po 15 i više divljih svinja. Ne smiješ pomisliti da nešto uradiš, a kamoli da pokušaš. Zato, na žalost, tikvu neću sijati. Jer, već unaprijed znam da od toga neće biti ništa, da će to  divlje svinje sve "potamaniti". To je za njih poseban desert.

Hadžići su, kao i prije rata, mogli biti poljoprivredna općina

Tabak kaže da je druga politika, da se poljoprivredi daje značaj koji zaslužuje u BiH mogli bi proizvoditi hranu za svoje  potrebe, pa čak i izvoziti. Hadžići bi, kao i prije rata, mogli podmirivati tržište Grada Sarajeva, nebi bilo nezaposlenih. Ali, kako kada imaju onih koji kažu da Hadžići nisu poljoprivredna općina.

- Ja ih demantujem. Zaposlio sam svu svoju porodicu. Od poljoprivrede se može dobro živjeti. Ja sam svoj gazda. Zaposlio bi nekog i sa strane. Samo treba druga politika, treba dopustiti da radimo, treba pomoći. Oko divljih svinja društvo bi trebalo nešto učiniti. Mi, pojedinci, tu smo nemoćni.

Da je druga politika na evidencija Zavoda za zapošljavanje, kaže, bilo bi mnogo manje nezaposlenih.

Velike površine najbolje zemlje pokupovali Arapi

Arapi nam, ističe Tabak,  pokupovaše najbolju zemlju. Sve je manje obradivih zemljišta, a smanjuje se i stočni fond. To je veliki problem, koji će se posebno osjećati u narednom periodu.

Vilovac u Tarčinu kupili Arapi

- Zbog dalekovoda, ovaj dio Vilovca u Tarčinu, gdje sijem helju, srećom nisu kupili. Ovu ljepotu, šume, livade, pašnjake, ovu najbolju zemlju, gdje se proizvodi organska hrana, žitarice, kukuruzi i ostali proizvodi  za inostrano tršište, sve je to kupljeno. To su velike površine najbolje poljoprivredne zemlje. Vidite sinoć je bilo malo kiše. Ovdje je bila susnježica. Plakati ćemo i kukati za tim, za ovom ljepotom, našim blagom, kaže Tabak.

Prije rata Hadžići su bili najrazvijenija općina u KS, kada je poljoprivreda u pitnju. Snadbjevali su Grad Sarajevo mlijekom, mesom, jajima, sirom i drugim proizvodima. Danas to, na žalost, nije slučaj. Za male pare prodate su velike površine najbolje zemlje. Da li je bilo nezakonito utvrditi će nadležni organi.

- Bojim se za poljoprivredu, koja je prije rata bila okosnica razvoja Općine Hadžići.Danas, na žalost sve više nestaje poljprivrednog zemljišta, daje se u građevinske svrhe, najbolju zemlju pokupovaše Arapi. Bojim se, kaže, da je za sve ovo, sada već kasno.