Pred Prekršajnim sudom u Beogradu prije nekoliko dana održan je prvi pretres po prekršajnoj prijavi koju je MUP Srbije podnio protiv Anite Mitić, direktorice Inicijative mladih za ljudska prava, a povodom organizacije prošlogodišnje komemoracije žrtvama srebreničkog genocida. Okupljanje građana i građanki u noći uoči 11. jula bio je odgovor na zabranu skupa “Sedam hiljada” koji je trebao biti održan 11. jula, ali ga je policija zabranila. 

Besmislen postupak 

Hrabra aktivistica Mitić tada je putem Facebooka pozivala ljude da se 10. uvečer pojave ispred zgrade Predsjedništva i zapale svijeće za žrtve srebreničkog genocida. Zbog toga je pozvana da se u svojstvu okrivljene pojavi pred Prekršajnim sudom.

Međutim, u trenutku kada je održana komemoracija povodom genocida u Srebrenici, Zakon o okupljanju građana bio je u cjelini proglašen protivustavnim od Ustavnog suda Srbije. U razgovoru za naš list, Mitić cijeli ovaj proces ocjenjuje besmislenim. 

- Prvo, zato što je Zakon o okupljanju građana proglašen neustavnim, a drugo i mnogo važnije, sramotno je da se piše prekršajna prijava nekome zbog organizovanja komemoracije za žrtve genocida u Srebrenici. To se, jednostavno, ne radi u jednom demokratskom i civilizovanom društvu. Vjerujem da je cilj ove prekršajne prijave da se građani i građanke obeshrabre da organizuju skupove koji su reakcija na zabrane. Ali i da se civilno društvo obeshrabri da u javnom prostoru organizuje skupove koji se bave temama koje nisu poželjne za političke elite, kao što je pozivanje na odgovornost za zločine počinjene tokom rata devedesetih - kaže Mitić. 

Ističe kako se iskreno nada da će tužba protiv nje biti odbačena. 

- Ali, sama činjenica da je ovaj postupak pokrenut je poražavajuća. Prvo, zato što je skup “Sedam hiljada” zabranjen, a onda još i da je napisana prekršajna prijava. Mi smo tog 10. jula uveče uradili ono što nam je bila moralna i građanska dužnost. Ništa drugo sem izlaska na ulicu nije bila opcija i smatram da zbog toga ne smijemo da budemo kažnjeni - potcrtava naša sagovornica. 
 
Unatoč svemu, kaže da ih ova dešavanja neće pokolebati, štaviše,  to ih samo dodatno motivira da se bave tamama za koje političari nemaju hrabrosti. 

- Takođe, ovo je i pravi pokazatelj realnog odnosa srbijanskih vlasti prema Srebrenici, kao i nastavka negiranja genocida. Ono što jeste zabrinjavajuće, a potpuno je zaboravljeno, jeste da su se tog 10. jula uveče pojavili i protivnici održavanja komemoracije, koji su nas napadali i vrijeđali. I mislim da je to, takođe, pokazatelj realnog stanja u društvu i odnosa kakav većina ljudi ima prema Srebrenici. Ali baš zbog svega toga mi moramo da radimo više i da okupimo što veći broj ljudi koji će i ove godine doći na komemoraciju. Mi moramo osvajati javni prostor gdje ćemo pričati o odgovornosti, trenutno je najvažnije da se o tome priča u Beogradu. Tako da će Inicijativa i ove godine organizovati akciju kojom će poslati poruku da ćemo čuvati sjećanje na srebreničke žrtve - najavljuje čelnica Inicijative mladih za ljudska prava. 

Normalna zemlja

Inače, uoči početka pretresa ispred zgrade beogradskog suda okupilo se nekoliko desetina građana i aktivista nevladinog sektora koji su Aniti pružili podršku, uz poruku #NijeOnaNegoJa te su poručili kako neće odustati od borbe za pristojnu, drugačiju Srbiju, u kojoj se priznaje istina o genocidu u Srebrenici, koja preuzima odgovornost za počinjene zločine... 

Pitamo je gdje je, prema njenom mišljenju, na tom putu Srbija trenutno, koliko se odmaklo u tom procesu?

- Onog trenutka kada je zabranjen skup “Sedam hiljada”, cijenim da je premijer Srbije potpuno obesmislio svoj odlazak u Potočare. Licemjerno je odlaziti na komemoraciju u Potočare, a u Beogradu negirati genocid. Beograd mora da odluči na koju će stranu. Da li će da prizna genocid ili će da nastavi da ga negira. Ne možemo biti normalna i pristojna zemlja ukoliko negiramo genocid. To nisu temelji na kojima treba da gradimo našu budućnost - zaključuje Mitić. 

Ko je gdje bio i šta je pričao devedesetih?

Govoreći o procesu pomirenja u regionu, Mitić iznosi mišljenje kako Srbija deklarativno teži regionalnoj saradnji i pomirenju, ali uz parolu "Hajde da zaboravimo šta se dogodilo u prošlosti i da se okrenemo budućnosti".

- A to nije način. Do pravog pomirenja i iskrene regionalne saradnje može se jedino doći kroz proces suočavanja s prošlošću. Nažalost, mnogima koji su u vlasti danas ne bi odgovaralo da se postavi pitanje ko je i gdje bio i šta je pričao devedesetih. Ta neiskrenost u odnosima može da funkcioniše neko vrijeme i da stvori privid da su stvari uredu. Ali, to nije održivo i ima svoj rok trajanja - kaže naša sagovornica.