Potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini najskuplja je u Evropi ako se uzmu u obzir prosječne mjesečne plaće i penzije. Prema podacima Centara civilnih inicijativa (CCI), koji su prateći petogodišnje trendove uradili sveobuhvatno istraživanje pod nazivom „Stanje nacije“, a kojim je obuhvaćen kvalitet života građana, potrošačka korpa u odnosu na plaće i penzije dvostruko je više rasla.
 
Prosječna penzija, prema CCI-jevom istraživanju, porasla je za manje od osam posto, odnosno za 27 KM, plaća za tri posto, odnosno za 22 KM, a potrošačka korpa za tri posto, što je povećanje od 57 KM. Prostom računicom, u našoj zemlji potrebne su dvije mjesečne plaće da bi prosječna četveročlana porodica mogla pokriti sve životne troškove u toku jednog mjeseca ako se uzme u obzir da prosječna mjesečna plaća ne iznosi više od 830 KM.

Socijalne razlike
 
Sve ovo dovelo je do toga da su socijalne razlike u našoj zemlji sve veće. Društvo u kojem je nekada dominirala srednja klasa danas je u ogromnom jazu između bogatih i siromašnih, a srednja klasa polako nestaje. 

Adis Arapović, projekt menadžer CCI-ja, tokom nedavne prezentacije ovih podataka ukazao je na loš standard građana.

Arapović: Stagnacija životnog standarda  

- Pokrivenost potrošačke korpe penzijom je oko 20 posto. Sve ukazuje na stagnaciju životnog standarda. Vidljivo je da je čak životni standard u prošloj godini bio lošiji nego 2010. godine - navodi se u izvještaju koji je prezentirao Arapović.
 
Također, udio plaća u budžetima izuzetno je visok, kao i izdvajanja za socijalne kategorije, upozoravaju iz CCI-ja.
 
- Razlika prosječne plaće u javnoj administraciji i realnom sektoru zabrinjavajuće je visoka u korist javne administracije i iznosi 57 posto. To znači da je plaća u javnom sektoru 57 posto viša nego u privatnom. Ova razlika je ekstremno najviša u Evropi - pojasnio je Arapović.
 
Uzmu li se u obzir ovi podaci, to znači da više od 80 posto bh. građana živi u siromaštvu ili na rubu siromaštva.

Bulić: Veliki rasponi u iznosu plaća
 
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača FBiH, zabrinjavajućim smatra omjer penzija i plaća, koje, kako kaže, ne mogu pokriti potrošačku korpu, koja je duplo skuplja u odnosu na primanja građana. Ona je ukazala i na enormno visoka primanja pojedinaca u našoj zemlji.

Ogroman nesrazmjer

- Kada pogledamo odnos realnog sektora i administracije, to je ogroman nesrazmjer. U posljednjih pet godina prosječne plaće u BiH kreću se od 800 do 830 KM. Visoka primanja povećavaju prosjek u odnosu na prosječne plaće u realnom sektoru, odnosno u privredi. Kod privatnih poslodavaca prosjek plaća od neto zarade je dosta nizak i primanja su od 450 do 650 KM, i za duplo su niže od prosječnih plaća budžetskih korisnika. Također, velik je raspon od najniže do najveće penzije. No, vrlo je malo penzionera koji imaju visoke penzije. Stoga, kada se uzmu troškovi života, mali je broj domaćinstava čija primanja mogu pokriti troškove potrošačke korpe - kazala je Bulić u izjavi za naš list.

Pojasnila je da je prema procjeni Udruženja, kada se u obzir uzme četveročlana porodica, za ishranu minimalno potrebno mjesečno izdvojiti 400 do 600 KM.
 
- Ipak, to zavisi da li porodica živi na selu ili u gradu, kolika su djeca, jer su i njihove potrebe različite. Mislim da je cifra od 1.800 KM neophodna za jednu porodicu kada se uzme sve u obzir, i nabavka kućanskih aparata, i godišnji odmor. Nažalost, tu potrošačku korpu naši građani ne mogu sebi priuštiti s primanjima koja imaju – naglasila je Bulić.

Kolika je prosječna penzija i koliko iznosi prosječna potrošačka korpa, najbolje znaju penzioneri, koji smatraju da je potrebno pod hitno povećati njihova primanja. 

Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, rekao je da penzije ne omogućavaju dostojan život.

Rapa: Za nas postoji samo nužda
 
- Čak 62 posto penzionera prima penziju od 326 KM, a 402.000 penzionera primilo je penziju za prošli mjesec. Oko 85 posto penzionera prima penziju do 435 KM, dakle zajamčenu, ali i oni spadaju u zonu siromaštva. Potrošačka korpa je nezamisliva za nas penzionere, ni jednu četvrtinu ili petinu potrošačke korpe penzioneri ne kupuju od tih namirnica koje predviđa ta korpa. Uzima se najosnovnije od hrane, lijekova i plaćaju komunalije. Luksuz se čak smatra ako se obimnije ručak napravi za neki praznik. Mi sve skromno dočekujemo, tako da za nas luksuz ne postoji, za nas postoji samo nužda - kazao je Rapa.

Šatorović: Iako tržišne cijene variraju, kod nas nema pojeftinjenja

Potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović kazao je da o teškom životu građana dovoljno govori podatak da prosječna plaća ne može pokriti polovinu potrošačke korpe.

Šatorović: Siromašniji nego ranije

- Ovo je samo još jedan pokazatelj da plaće ne prate rast životnih troškova i da su građani BiH u proteklih pet godina još siromašniji u odnosu na raniji period. Ono što je nagore jeste to da nema na vidiku zaustavljanja ovakvih procesa. Bez obzira na tržišne cijene koje variraju, prvenstveno mislim na smanjenje cijene nafte, nemamo smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica - kazao je Šatorović.