Bosna i Hercegovina u posljednjih nekoliko godina isplatila je više miliona maraka osobama koje su nezakonito držane u pritvoru, nakon čega su pravosnažno oslobođene te su podnijele zahtjev za odštetu. Pravobranilaštvo BiH od 2010. do kraja prošle godine pravosnažno je okončalo 48 predmeta po osnovu naknade štete zbog neosnovanog pritvora koji su izrekli Sud i Tužilaštvo BiH. 

Glavni krivci

Pred Državnim pravobranilaštvom u toku su postupanja po još 32 predmeta po ovom osnovu. Potvrdila je ovo u izjavi za „Dnevni avaz" Medina Vilić, pravobraniteljica BiH. Ona je pojasnila da je u okončanih 48 predmeta u potpunosti ili djelimično uvažen i usvojen tužbeni zahtjev. 

- Od ukupnog potraživanja koje je iznosilo 4,54 miliona KM, tužiteljima je dosuđeno 1,54 miliona KM, a nakon što okončamo ova 32 predmeta koja su još u postupku, znat ćemo tačno koliki će biti iznos za isplatu odštete po ovom osnovu - kazala je Vilić.

Vilić: U postupku još 32 predmeta

No, advokat Tuško Tomić kaže za „Avaz" da su cifre koje se isplaćuju po odštetama za neosnovani pritvor, ako se računaju i one na nižim pravosudnim instancama, daleko veće i da je glavni krivac za to nesposobnost pojedinih tužilaca, ali i policijskih agencija koje provode istragu, po nalogu tužilaštava i sudova. Naglašava da je u predmetima u kojima je on zastupao optužene čak 50 posto takvih optužnica palo i da su svi njegovi klijenti tražili ili traže odštete koje se kreću od 50.000 do čak 300.000 KM ! 

 Šarović: Dobio odštetu od 102.000 KM 

- Treba prozvati tužioce koji su pravili šuplje optužnice i otkriti koliko su oni para u ime BiH naplatili za svoj loše odrađen posao. Smatram da su odštete isplaćene onima koji su neosnovano bili u pritvoru veoma niske, jer je mnogo veća šteta nanesena ljudima kojima su narušena njihova ljudska prava, uzeta im je sloboda, a istrpjela je i njihiva porodica. Kojim se parama može platiti šteta nanesena tim ljudima? Odštetne iznose treba povećati. Tužilaštva nemaju više prava na greške i ja bih im poručio da nađu sposobnije tužioce, bolje ih plate, nego da iz budžeta nakon padanja optužnica isplaćuju odštete, a istovremeno ih umanjuju nauštrb ljudskih prava - kaže Tomić. 

 Tomić: Odgovornost je na tužiocima 

Među najpoznatijim slučajevima plaćanja tužilačkih grešaka iz džepova građana, odnosno na račun poreznih obveznika, jeste onaj Mirka Šarovića, aktuelnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Njemu je zbog neosnovanog držanja u pritvoru, povrede časti i ugleda i pretrpljene duševne boli, iz državnog budžeta isplaćeno 102.000 maraka, jer mu nije dokazano učešće u organiziranom kriminalu u slučaju „Privredna banka srpsko Sarajevo".

Bez uspjeha

Više od tri godine Naser Palislamović proveo je u zatvoru, a za to vrijeme državni tužilac Dubravko Čampara  nije mu uspio dokazati da je učestvovao u terorističkom napadu na Policijsku stanicu u Bugojnu, za šta ga je teretio. Palislamović je dobio 202.000 KM zbog protupravnog hapšenja i držanja u pritvoru. Inače, kako je za „Avaz" potvrdila Marina Bakić, portparol Ministarstva pravde BiH, postupak u predmetima za nadoknadu štete uključuje i pokušaje sporazuma. 

Bakić: Putem VSTV-a inicirali alternativne mjere pritvora

- S ciljem izbjegavanja takvih postupaka i neosnovanog pritvaranja, Ministarstvo pravde je putem Visokog sudskog i tužilačkog savjeta iniciralo češću primjenu alternativnih mjera pritvora koje su rijetke - rekla je Bakić.

Fazliću država morala platiti 200.000 KM

Odštetu od 200.000 KM dobio je Asim Fazlić, bivši zamjenik direktora Interpola BiH, jer je lažno optužen da je davao podatke, zbog čega je bio u pritvoru. 

Skupi sudski troškovi na teret poreznih obveznika

Osim odšteta, porezni obveznici su neosnovane optužnice platili i kroz sudske procese. Tako je u pet sudskih procesa vođenih pred  Sudom BiH protiv političara i nosilaca vlasti, advokatima, svjedocima, vještacima, kao i optuženima koji su pravosnažno oslobođeni svih optužbi isplaćeno oko 300.000 KM. Riječ je o troškovima za suđenje aktuelnom predsjedavajućem Predsjedništva BiH Draganu Čoviću dok je bio ministar finansija FBiH, četvorici suvlasnika firme „Lijanović", sudiji Ustavnog suda BiH Mati Tadiću i profesoru Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravku Lučiću.