Virus zika koji izaziva mikrocefaliju kod fetusa napada isključivo nervne ćelije u mozgu, a najveća oštećenja izaziva ako do infekcije dođe u prvoj trećini trudnoće, tvrdi ekipa slovenskih patologa i mikrobiologa. Grupa stručnjaka, koju je vodila Tatjana Avšič Županc s ljubljanskog Instituta za mikrobiologiju i imunologiju, napravila je velik proboj u istraživanju povezanosti bolesti zika koju prenosi tigrasti komarac u Brazilu i okolnim zemljama s patogenim oboljenjem mozga novorođenčadi, o čemu je članak objavio i znanstveni časopis "The New England Journal of Medicine".

Kod anonimne 25-godišnje trudne žene, koja je duže vrijeme boravila u Brazilu u oktobru prošle godine, u Ljubljani je ultrazvučnim pregledom utvrđeno oštećenje mozga ploda, nakon čega se ona odlučila za abortus. Ekipa slovenskih stručnjaka onda je ispitivanjima mozga ploda vrlo jakim mikroskopima i drugim metodana utvrdila neposrednu povezanost bolesti zika s mikrocefalijom jer u mozgu fetusa nije nađen nijedan drugi virus koji bi izazvao oštećenja, a konstruiran je i genom virusa zike, što bi moglo u budućnosti pomoći borbi protiv te bolesti, tvrde slovenski istraživači.

"Fetus je u 29. tjednu razvoja imao prve znakove mikrocefalije, a virus zike otkrili smo u neuronima mozga", kazala je na konferenciji za novinare u Ljubljani Mara Popović iz Instituta za patologiju Medicinskog fakulteta u Ljubljani, koja je suurađivala s timom mikrobiologa i kemičara.

Slovenski naučnici smatraju da, osim nervnih stanica ploda, virus zika ne oštećuje druge dijelove organizma ili plodnu vodu trudnice, a tvrde kako je vjerojatnije da su oštećenja manje riskantna ako do infekcije virusom dođe u kasnijim stadijima trudnoće, a ne u prva tri mjeseca.

Slovenska ekipa, koja je utvrdila vezu između infekcije zika virusom i oštećenja mozga fetusa, tvrdi da su do prijelomne faze u svom istraživanjuu došli pred Božić prošle godine, a sada su svoja saznanja i objavili.