Znatne količine izuzetno opasnog otpada poput kruksa, žive ili hlora još su smještene u tuzlanskoj industrijsku zoni i predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju i životima ljudi te biljnom i životinjskom svijetu zato što nisu adekvatno zbrinute.
Zvjezdan Karadžin, profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološkom-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, ističe da su ogromne količine kruksa, toksičnog materijala, strpane u burad i zakopane na kraju kruga "Dite".
Jezero žive
- Izuzetno opasan otpad, tzv. kruks, koji nastaje u procesu proizvodnje TDI-ja (toluen diizocijanata) u fabrici HAK II, i koji je spaljivan u posebnim pećima, zakopan je i na nekadašnjoj komunalnoj deponiji Moluhe. Građani koji prekopavaju deponiju u potrazi za korisnim materijalima znaju naći burad s kruksom i na taj način dovode u opasnost sebe i okoliš - tvrdi Karadžin.
Svojevremeno je po nalogu Vlade FBiH obavljeno uklanjanje zakopanog kruksa na kraju fabričkog kruga "Dite", ali se tada nije znalo o ukupnim količinama opasnog otpada zatrpanog u zemljinu utrobu. Po njemačkoj recepturi, korištenjem raznih aditiva neutralizirano je 900 tona kruksa, a pretpostavlja se da je na tom mjestu zakopano još dva puta toliko toksičnog materijala koji čeka na neutralizaciju.
Karadžin: Hitno ukloniti toksične materije
Dešavalo se da građani, ne znajući da je riječ o kruksu, dođu do tog materijala koji je sličan kamenu, usitne ga i koriste za nasipanje lokalnih puteva. Ubrzo bi im stradali živina i druge životinje, a i oni su se loše osjećali.
Također, na neadekvatan način u plastičnoj buradi odložena je živa, ispod nadstrešnice u krugu preduzeća "Poliolchem". S obzirom na to da je "Organica BH" privatizirala preduzeće, očekivalo se da će novi vlasnik na propisan način deponirati ili neutralizirati opasni otpad, ali se to nikada nije dogodilo.
- Iskustva srodnih firmi govore da se ispod pogona elektrolize može formirati jezero žive. Da li je to bilo i u ovom slučaju, tek se treba ispitati, ali se prije toga opasni otpad mora ukloniti ili neutralisati - pojašnjava Zvjezdan Karadžin.
Nezavršen posao
U nekadašnjem tuzlanskom privrednom gigantu bile su deponirane i velike količine hlora. Svojevremeno se tvrdilo da je obavljena njegova neutralizacija u spremnicima, ali neki bivši radnici tvrde suprotno.
Također, u bivšoj industrijskoj zoni nepropisno su zbrinute i mnoge druge opasne hemikalije. Federalna inspekcija još 2012. je naložila "Organici BH" da na adekvatan način zbrine otpad iz fabričkog kruga. Godine prolaze, taj posao nikada nije okončan, a opasne materije stalna su prijetnja po život i zdravlje ljudi.
Dva načina uklanjanja
Bosna i Hercegovina nema deponiju za skladištenje opasnog otpada, ali postoje preduzeća koja se bave njegovim zbrinjavanjem. Profesor Karadžin pojašnjava da postoje dvije solucije za rješavanje problema neadekvatnog zbrinjavanja opasnih materija.
Jedna je neutralizacija opasnog otpada na licu mjesta, a druga je njegovo odvoženje na adekvatne deponije u inozemstvu. Upućena je i aplikacija Fondu češke razvojne agencije za sredstva od oko milion KM, koja bi bila namijenjena za uništavanje kruksa.
Nema muha i komaraca
Radnici "Dite" krajem prošle godine radili su na sanaciji parovoda koji im je bio neophodan za početak proizvodnje praškastih deterdženata. Emina Busuladžić, uposlenica ove fabrike, navodi da niko u to vrijeme, a riječ je o periodu od dva ili tri mjeseca, nije vidio nijednog insekta.
- Na lokalitetu gdje je zakopan kruks nema šanse da vidite muhu ili komarca - kaže ona.
