Španski kognitivni naučnik Jon Andoni Duñabeitia objasnio je kako ovakve poruke ne aktiviraju dijelove mozga koji analiziraju brojeve, već ih mozak tretira kao slova koja su loše napisana, ili u čudnome fontu, te nam tako omogućava ‘dešifriranje’ u milisekundama.
"Dok čitamo, ne obraćamo pažnju na razliku između slova i brojki, jer očekujemo samo slova. Za vaš mozak, to nije brojka u riječi, već čudno napisano slovo. dok čitate, imate toleranciju koja dopušta manje nepravilnosti u izgledu slova", kaže Duñabeitia.
Ali ne čitaju svi ljudi podjednako lako ovakva ‘slova’. Mladi ljudi, koji su odrasli uz internet i računala s bezbrojnim izborom načina pisanja, gotovo da ni ne primječuju razliku.
S druge strane stariji ljudi, koji su odrasli uz standardna slova, možda budu imali malo problema s čitanjem ovakvih poruka, prenosi net.hr.
4l1 n4 kr4ju, 5v47k0 81 7r3840 8171 u 574nju pr0č17471 0v4k4v 73k57.
