VIJESTI

NEZIR PIVIĆ: Strukturalni dijalog bit će proširen i reformom Tužilaštva BiH!

Zamjenik ministra pravde BiH za "Avaz"

A. DUČIĆ

5.2.2016

Nezir Pivić, zamjenik ministra pravde BiH i predsjedavajući Podgrupe za pravosuđe u okviru Strukturalnog dijaloga o pravosuđu između naše države i Evropske unije, potvrdio je jučer za "Avaz" da će se vrlo brzo krenuti u reformu Zakona o Tužilaštvu BiH te Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Veliki korak

- Učinit ću sve što je u mojoj moći da radnu atmosferu koju trenutno unutar Podgrupe imamo, proširim i na reformu Zakona o Tužilaštvu i Zakona o VSTV-u. Zakon o sudovima BiH i uspostavljanje apelacionog suda BiH trenutno je veliki izazov, ali ujedno i veliki korak ka reformi pravosuđa BiH. Ali, naši napori svakako neće tu stati - poručio je Pivić.

Pitali smo ga i šta je s nastavkom Strukturalnog dijaloga, s obzirom na to da je posljednji sastanak pod vodstvom generalnog direktora Direktorata za susjedsku politiku i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji Kristijana Danijelsona (Christian Danielsson), a prisustvovali su mu državni te entitetski ministri pravde, kao i predstavnici Distrikta Brčko i VSTV-a, održan sredinom decembra 2015.

Pivić ističe da se Podgrupa trenutno fokusira na izradu Nacrta zakona o sudovima BiH, radi unapređivanja pravnog okvira djelovanja Suda BiH te da uspostavljanja dugo očekivanog apelacionog suda BiH. 

- Riješili smo skoro sva otvorena pitanja, osim krivične nadležnosti Suda BiH. Na posljednja dva sastanka kroz višesatne diskusije intenzivno smo razmatrali mogućnost rješavanja krivične nadležnosti. Uzimajući u obzir da postoje različita stajališta i mišljenja o ovom pitanju, usaglasili smo se da dostavimo sve konkretne prijedloge ekspertima EU na dodatnu analizu te da uz njihovu pomoć pokušamo doći do zajedničkog rješenja - kazao nam je Pivić.

Prvobitni cilj 

Budući da je predsjedavajući Podgrupe za pravosuđe Strukturalnog dijaloga potvrdio da se rad u okviru ovog tijela neće završiti rješavanjem pitanja krivične nadležnosti Suda BiH, a što je, zapravo, rezultat ultimatuma iz RS, zbog čega je, između ostalog, u dva navrata prijećeno referendumima, vrlo skoro treba očekivati da se Dijalog vrati onome što mu je bio prvobitni cilj. 

A osnovni cilj Strukturalnog dijaloga, koji je pokrenut još u junu 2011., jeste osiguranje neovisnog, efikasnog, nepristrasnog i odgovornog pravosudnog sistema. 

Osigurati neovisnost pravosudnog sistema

Prve preporuke proistekle u razgovorima unutar Strukturalnog dijaloga, a koje su se ponavljale i nakon sesija koje su slijedile, bile su da se osigura neovisnost pravosudnog sistema, odnosno profesionalnost, neovisnost i nepristrasnost sudija i tužilaca, zatim da se poboljša rad Ureda disciplinskog tužioca koji se bavi disciplinskom odgovornošću sudija i tužilaca, osigura funkcionalnost pravosuđa u kontekstu procesuiranja ratnih zločina. 

Godine 2014. Strukturalni dijalog dodatno je proširen setom pitanja iz oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.