Antifašisti iz nekoliko država bivše Jugoslavije u Rudom su obilježili godišnjicu formiranja Prve proleterske brigade. Nakon što su partizanski odredi 19. decembra 1941. godine ušli u ovaj grad, 21. decembra pred strojem u kojem je bilo 1196 boraca, raport vrhovnom komandantu Josipu Brozu Titu predao je prvi komesar 1. proleterske Filip Kljajić.
Prva proleterska udarna brigada bila je elitna jedinica Titove vojske, u njenim redovima poginulo je, ranjeno ili nestalo više od 7.500 vojnika, a dala je 83 narodna heroja. Rijetke partizane koji su živi i danas, ali i poštovaoce njihove borbe iritira činjenica da se ulica u kojoj je partizansko groblje više ne zove njenim imenom, već joj je Rudo dalo ime Draže Mihailovića. Da apsurd bude veći na mjestu gdje se obilježava godišnjica formiranja Prve proleterske nalazi se i muzej sa fotografijama ratnog zločinca iz drugog svjetskog rata.
Polaganje cvijeća herojima
- Fašizam danas uzima maha u raznim formama a tome je doprinijela ova bijeda. Kao što je u Italiji i Njemačkoj fašizam počeo da se stvara od sirotinje – kaže pukovnik Zdenko Duplančić, Dalmatinac u redovima 1. proleterske. Dobitnik je devet ordena i sedam medalja, obavljao je specijalne zadatke podrške oslobodilačkim pokretima – od Palestine do Afrike, ali i danas smatra da parola „bratstvo i jedinstvo“ nije farsa već potreba.
- Ja sam Splićanin iz Dalmacije a poginuo bih za Bosnu, za Srbiju, za Hrvatsku. U mojoj familiji ima Hrvata, Srba, Makedonaca i ne mogu nikog ne mrzim. A šta vrijedi biti Musliman, Hrvat ili Srbin kad bježiš iz svoje domovine, jer nemaš zaposlenja. I Prva proleterska je stvorena ne samo zbog borbe protiv okupatora već i zbog nastanka jednog drugačijeg socijalnog poredka – kaže Zdenko Duplančić, koji danas ima 87 godina i potpredsjednik je SABNOR-a Beograda.
- Ovdje je stvorena prva jedinica buduće armije od 800.000 boraca, ali na žalost ova ulica nosi ime đenerala Draže Mihailovića. Ja nemam ništa protiv ako je neko i za Dražu, ali neka mu da neku drugu ulicu, a ova ipak zaslužuje da bude ulica Prve proleterske – dodaje Duplančić.
Odata počast herojima ispred muzeja četničkom vođi Draži Mihailoviću
- Četnički i ustaški pokret su od 41. do 45. dosta zla nanijeli narodu, a od 91. do 95. isto je došlo do krvoprolića, pogazili su bratstvo i jedinstvo. Živim u nadi da će mlađe generacije, kad odu ovi sa političke scene, krenuti pravilnijim putem – ističe Vlastimir Jevtić iz Lajkovca kod Beograda.
Brojne delegacije gradskih i republičkih udruženja antifašista položili su cvijeće kraj spomenika pripadnicima Prve proleterske brigade, te na partizanskom groblju u Rudom. Naredno okupljanje najavili su na godišnjici Igmanskog marša, jedinstveni u ocjeni da borba protiv fašizma traje i danas i da je mnogo teža od one prije 74 godine.
- Veoma je važno da se obilježavaju ovakve godišnjice, jer to je prilika da se sretnu antifašisti iz BiH, ali i regiona, da stalno promovišemo antifašizam kao naše opredjeljenje. A posebno mi je drago što je u udruženjima antifašista sve više mladih – kaže Uzeir Živojević, predsjednik SABNOR-a Goražde.
