Druga Konvencija Koalicije marginalizovanih grupa u BiH „KOMA“ održana je jučer u hotelu „Radon Plaza“. Konvenciji je prisustvovalo 69 predstavnika nevladinih organizacija, ministarstava, privatnog sektora i akademske zajednice.
Kao jedna od uvodničara Konvencije Koalicije „KOMA“, direktorica Fondacije za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH), Ranka Ninković-Papić je naglasila je da je „kruna“ zagovaračkih kampanja rezultat, ostvaren u Programu rada Vlade FBiH u koji su uključeni ciljevi prve dvije kampanje javnog zagovaranja – kampanja za minimum socijalne sigurnosti i jednake mogućnosti, te kampanja za regulisanje vaninstitucionalne podrške marginalizovanim građanima. Pored navedenog, u Program rada su uvršteni i ciljevi vezani za socijalno poduzetništvo, što je tema interesa za sve sektorske partnere. U RS-u je izmijenama odgovarajućeg Zakona unaprijeđen položaj osoba sa invaliditetom kod zapošljavanja.
Detalj s konvencije
Otvarajući zagovaračku kampanju za izmjene Izbornog zakona (slogan „Biti manjina ne znači biti manji – manjiNE“) gospodin Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, je naveo problem trenutnog Izbornog zakona BiH gdje su nacionalne manjine diskriminirane, a također je oduzeto pravo u prvom redu svima onima, koji se iz bilo kojih razloga nisu spremni deklarisati kao pripadnici tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao ni pripadnicima konstitutivnih naroda koji ne žive na “svojoj” većinskoj teritoriji. U predmetu Sejdić i Finci protiv BiH, nepravdu je pokušao ispraviti Sud za ljudska prava u Strazburu još 2009. godine, ali presuda do danas nije implementirana. Usvojene su sugestije za izmjenu i dopunu Ustava BiH i Izbornog zakona da bi se obezbijedila ravnopravnost nacionalnih manjina i ostalih.
Informišući o zagovaračkoj kampanji za unaprijeđenje socijalnog poduzetništva (slogan „Ne treba mi socijala nego rad“) dr. Žarko Papić, direktor IBHI-ja, je istakao da je u kontekstu socijalne situacije, socijalno poduzetništvo čini važan faktor reforme sistema socijalne zaštite i jačanja aktivnih mjera tržišta rada usmjerene na zapošljavanje. Socijalno poduzetništvo čini spoj socijalne zaštite i zapošljavanja, tranziciju „socijale“ u zapošljavanje. Istovremeno to je poluga socijalnog uključivanja onih koji su isključeni, od nezaposlenih do ranjivih grupa (osobe sa invaliditetom, Romi, žene itd.). Ono aktivira pasivne sisteme socijalne zaštite i zapošljavanja te je bitno za realizaciju reforme.
Predloženo je usvajanje: Strategije razvoja socijalnog poduzetništva u FBiH; Zakona o socijalnom poduzetništvu u FBiH i RS i druge preporuke za stvaranje povoljnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva u BiH.
