Elvira Dilberović, ministrica obrazovanja i nauke Federacije BiH, tokom službene posjete Turskoj imala je niz razgovora s tamošnjim visokim zvaničnicima, s kojima je dogovorena mnogo čvršća saradnja, prvenstveno u učenju turskog jezika u BiH, ali i bosanskog u Turskog.
Učenje turskog
Turski jezik, naime, već se u sedam kantona u FBiH može izučavati kao drugi strani jezik, a kako je najavila Dilberović, to će vjerovatno biti prošireno i na vrtiće. S druge strane, dogovoreno je i širenje bh. kulture i identiteta u Turskoj, te bi već na proljeće naredne godine u turskim narodnim školama trebali početi kursevi bosanskog jezika.
Kada se radi o visokom obrazovanju, u BiH smo u situaciji da privatni univerziteti i fakulteti niču kao gljive poslije kiše. Nude li svi oni adekvatno obrazovanje studentima?
- Ja nisam lovac na vještice kada su u pitanju privatni fakulteti ili univerziteti, ali jesam ako nisu zasnovani na kvalitetu. Naravno, zdrava konkurencija je dobra, dobrodošli su svi oni koji zakonom o visokom obrazovanju ispunjavaju uvjete. Ti uvjeti su u zakonu veoma dobro postavljeni, naprimjer jedan od kriterija da biste uopće pokrenuli visokoškolsku ustanovu je da imate 50 stalno zaposlenih. Nemam informacije da su oni to ispunili kod nas.
Osim toga, moraju imati smještajne kapacitete, biblioteku, laboratorij... Kada govorimo o medicini, uvjet za pokretanje visokoškolske ustanove je da morate imati univerzitetsku kliniku. Nažalost, mi imamo medicinu u Goraždu ili nekim krajevima gdje uopće nemamo univerzitetsku kliniku. Samo ovi kratki podaci govore o neopravdanosti i neučinkovitosti ovih visokoškolskih ustanova.
Zadržati mlade
Kakva je situacija na javnim fakultetima?
- Neću reći da javni univerziteti ne trebaju snažne reforme, da ne trebaju poraditi na kvalitetu, da oni koji vode univerzitete moraju postati više menadžeri. Meni je, naprimjer, kada sam kao student boravila u Francuskoj i kada sam vidjela da je direktor bolnice ekonomista, bilo teško shvatiti da to nije ljekar. Onda su mi rekli: „A zašto bi bio ljekar, kada se toliko školovao, kada je toliko uloženo u njega da bude u sali ili s pacijentima. Ekonomista je onaj koji kao menadžer treba da vodi ustanovu”. Tu se moraju mijenjati naši stavovi, da tražimo da oni koji vode javne univerzitete budu menadžeri i ono što je, prema meni, njihova primarna zadaća - to je da moraju mladost zadržati kvalitetnim obrazovanjem te mladost iz drugih zemalja privući kvalitetnim obrazovnim programima.
S obzirom na to da ste profesorica, kojom ocjenom, od 1 do 5, biste ocijenili obrazovni sistem u FBiH?
- Nažalost, moram reći da je to dvojka, imam puno obrazloženja za to.
A koja će ocjena biti kada budete okončavali ministarski mandat?
- Bila bih presretna kada bi to bila barem četvorka, naravno, da to ostvarimo u saradnji s kantonalnim ministrima.
Bosanski u Turskoj uče i građani drugih nacionalnosti
Kursevi bosanskog već se održavaju u pojedinim organizacijama u Turskoj, a tokom boravka u ovoj zemlji Dilberović je u Istanbulu prisustvovala jednom takvom u Udruženju “Bosna-Sandžak”.
- Fascinirajuće je da na kursu koji sam posjetila nisu bili samo oni koji su porijeklom Bošnjaci, upoznala sam i jednog gospodina koji dolazi iz Grčke. Vidimo da i građani drugih nacionalnosti koji žive u Turskoj, da li iz ekonomskih ili nekih drugih razloga, imaju želju da uče bosanski jezik. Naša odgovornost je da i u ovo udruženje i u narodne škole transportiramo osnovnu literaturu za učenje bosanskog - kaže Dilberović za “Avaz”.
