Nakon što je doživjela svojevrsni geostrateški krah na pitanju Crne Gore, koja je, uprkos prijetnjama iz Moskve i poticanom "događanju naroda", dobila poziv za priključenje NATO-u, posljednji događaji u BiH indiciraju da Rusija nastavlja svoja nastojanja da se nametne kao faktor na zapadnom Balkanu.
Važan faktor
Znakovita je u tom smislu podrška koju su predstavnici Rusije jučer dali Miloradu Dodiku nakon odluke Vlade RS da prekine saradnju sa Sudom i Tužilaštvom BiH, odnosno SIPA-om.
Kako je jučer prenio ruski Sputnjik, Dodik je nakon sastanka s delegacijom Ruske Federacije, predvođenom deputatom ruske Državne dume Pavelom Sergejevičem Dorohinom, "u ime RS zahvalio Rusiji za podršku i razumijevanje pri provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma".
- Rusija se pokazala kao važan faktor očuvanja Dejtona - kazao je Dodik.
Razgovaralo se, kako je naglašeno, i o temama vezanim uz današnji međunarodni kontekst.
- RS ostaje u dobrim odnosima s Rusijom. Smatrali smo da BiH ne treba da uvede sankcije Rusiji i pridruži se zapadnim zemljama i drago nam je da je Srpska odlučujuće uticala da se tako i desi - poručio je Dodik.
Dorohin je dodao da je na sastanku bilo riječi o tome kako očuvati "funkcioniranje RS unutar BiH prema Dejtonskom sporazumu, s obzirom na to da mnoge od stavki Dejtona danas ne funkcioniraju".
- Rusija će dati svestranu podršku Srpskoj u svim međunarodnim organizacijama, uključujući Vijeće sigurnosti - naglasio je Dorohin.
Znakovito je da je ovo bio Dodikov drugi susret s predstavnicima Rusije od odluke vlasti RS da otkažu poslušnost bh. institucijama. Neposredno prije objavljivanja odluke, Dodik se u četvrtak, 10. decembra, susreo s ambasadorom Ruske Federacije u BiH Pjotrom Ivancovom. Tom prilikom, između ostalog, potvrđeno je da RS neće poštovati odluku Ustavnog suda BiH te će nastaviti slaviti 9. januar kao svoj dan, jer je, znakovito, "tog dana 1992. godine i proglašena od Skupštine srpskog naroda u BiH".
Interesi BiH
Dodikova samouvjerenost u povlačenju posljednjih poteza analitičare upućuje na činjenicu da iza njegove politike, ipak, stoji podrška faktora van BiH. S obzirom na činjenicu da Dodik od prošle godine pitanje Krima nastoji nametnuti kao model za rješavanje pitanja budućnosti bh. entiteta RS jer su "Srbi zarobljeni u BiH", veoma je izvjesno da računa na podršku Rusa i za posljednje poteze.
Međunarodna zajednica, a prije svega američka administracija, ne bi smjeli ostaviti prostora da u ovakvoj BiH gledamo neku buduću reprizu, krimskog, ukrajinskog ili gruzijskog scenarija, jer to nije u interesu ni sigurnosti Evrope.
Pogotovo jer Dodik, bez sumnje, nije imao za cilj samo da testira državu BiH nego i odlučnost međunarodnih sila, odnosno da ostavi prostora za zaključke da su Dodikovi interesi ujedno i interesi Rusije. Time se podgrijavaju ruska stremljena u regiji poljuljana širenjem NATO-a, a RS nameće kao nekakav budući check point podjele sfera utjecaja velikih sila na Balkanu. Jasno, na štetu države BiH.
"Koji će nam đavo evropski put"
Dodik se od početka krize u dva navrata, znakovito, oglašavao preko ruskog Sputnjika. U jučerašnjem intervjuu on se upitao "koji će nam đavo evropski put", dovodeći u pitanje i to donedavno veoma jasno definirani cilj naše zemlje.
- Ni Evropa za mene nije bez alternative. Koji će nam đavo evropski put BiH. Ja hoću da kroz evropski put RS ojača svoju autonomiju. Evropa je prevara - kazao je Dodik, dodajući da je Evropa sve manje prihvatljiva.
