U hrvatske vode, u Split, jutros je uplovo čuveni američki nosač aviona USS „Harry S. Truman“. Ova 333 metara duga, zastrašujuća ratna tvrđava iz svoje američke baze u Norfoku isplovila je 16. novembra i Split joj je, prema dosadašnjim informacijama, usputna luka na putu za Perzijski zaljev, gdje će davati podršku francuskim snagama u borbi protiv ISIL-a u Siriji. Borbena grupa brodova "Harry S. Truman” je flota od 12 ratnih brodova i podmornica te osam eskadrila ratnih aviona.

Iako nigdje javno to neće biti objavljeno, uobičajeno je da nosače aviona, čak i u posjetama prijateljskim državama, prati barem jedna nuklearna jurišna podmornica.

Perzijski zaljev 

„Truman“ je jedan od dva nosača aviona klase „Nimitz“, koji su stalno na borbenom dežurstvu u vodama Perzijskog zaljeva. Na dužnosti mijenja nosača aviona „Theodore Roosevelt“. Poznat je pod nadimkom „Usamljeni ratnik“.

Pendeš: Koalicioni partneri

Analitičari smatraju da je usidravanje supermoćnog nosača aviona kod Splita jasna poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su istočno Sredozemlje i Jadran američka zona utjecaja. Posebno nakon što je NATO poslao pozivnicu za članstvo Crnoj Gori te nakon oštrih poruka koje su Rusi zbog toga uputili posljednjih dana.  

Ministrica odbrane BiH Marina Pendeš kazala nam je jučer da je tokom njene posjete Hrvatskoj još u aprilu tamošnji ministar Ante Kotromanović najavljivao mogućnost dolaska ovog broda.
 
- Jasno, sve je to urađeno na temelju sporazuma SAD i Republike Hrvatske. SAD i Francuska, kao članice NATO-a i koalicijski partneri, vode računa o svemu i budući da su angažirali letjelice za napade, logično je da postoji negdje i nosač aviona - kaže Pendeš.

Politički analitičar Milan Sitarski ne smatra da je dolazak američkog nosača u Split, kako kaže, vojno-politička vijest prvog ranga.

- Nije to neko značajno prisustvo. Što se tiče vojnog prisustva SAD, koliko znam, njihovi su kapaciteti smanjeni u odnosu na neka ranija vremena. Hvala Bogu da je tako, jer to je indikator da mi više nismo najveći problem. Pri tome mislim na cijelu regiju - govori Sitarski.

Sitarski: Vojno prisustvo

Operativne potrebe

Napominje da je moguće da u dolasku „Trumana“ ima i neke simboličke konotacije.

- Mislim da oni imaju prečih poslova od slanja simboličkih poruka i nadam se da će taj brod, zaista, stati u Splitu zbog svojih realnih operativnih potreba, a ne da je to vrhunac američke politike na Balkanu - mišljenja je Sitarski.

Pogon na nuklearne reaktore

Na prvu radnu plovidbu „Truman“ je krenuo 2000. godine. Pogone ga dva A4W nuklearna reaktora, što mu omogućava da bude operativan oko 20 godina bez dopunjavanja gorivom. Radni vijek mu je oko 50 godina.

• 4,5 milijardi dolara vrijednost „Trumana“ 
• 333 metra dužina i 78 metara širina „Trumana“
• 1,8 hektara ili tri nogometna igrališta iznosi površina za slijetanje
• 6.250 članova posade
• Nosi i do 80 aviona S-3A Viking, F14 Tomcat, F/A-18C Hornet te E-2C Hawkeye 
• Avioni su smješteni na palubi i u hangarima iz kojih se podižu s četiri lifta
• 900 inžinjera radilo na projektiranju broda 
• „Truman“ je do sada učestvovao u operacijama u Afganistanu i Iraku

Borbena grupa brodova „Harry S. Truman“ je flota od 12 ratnih brodova i podmornica te osam eskadrila ratnih aviona