BIH

ERHARD BUSEK: BiH mora riješiti svoje unutrašnje probleme!

Bivši čelnik Pakta stabilnosti za "Avaz"

Autor:A. DUČIĆ

4.12.2015

Razgovarao: Amil DUČIĆ

Erhard Buzek (Busek), bivši vicekancelar Austrije i dugogodišnji specijalni koordinator Pakta stabilnosti u jugoistočnoj Evropi, izjavio je u intervjuu za "Avaz" da poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO-u predstavlja otvaranje nove perspektive za cijelo područje zapadnog Balkana. Buzek je godinama bio na čelu uspješne regionalne inicijative za stabilnost pod vodstvom Bila Klintona (Bill Clinton), bivšeg američkog predsjednika, iz 1999. godine, koja je lansirana iz Sarajeva.

Najjači signal

Ovaj iskusni austrijski političar i vrstan poznavalac geopolitičke situacije te prilika na Balkanu, pristup Crne Gore najmoćnijoj vojno-političkoj alijansi smatra logičnim, a s obzirom na to da je, kako tvrdi, i ranije najavljivan.

- Strateški je veoma važno. Istovremeno, pristupanje Crne Gore NATO-u predstavlja izuzetno dobar znak za druge zemlje poput BiH. Ovo je najjači signal iz Brisela da je zadržan interes za ostale zemlje Balkana da također postanu članice Alijanse - zaključio je Buzek u za naš list.

Šta mislite šta će to konkretno značiti za BiH?

- Rekao bih da ovo što se desilo tokom ministarskog sastanka u Briselu te u konačnici poruke generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, predstavlja istovremeno znak, ali možda više opomenu da se unutrašnji problemi u BiH, a vidimo da su ponovo na pomolu, konačno moraju rješavati. Oni apsolutno koče svaki napredak ka NATO-u i EU! Evidentno je da interes za ulazak BiH pod kišobran NATO-a postoji.

Pa jesmo li, uprkos svim unutrašnjim problemima, sposobni da uđemo u NATO? Šta Vi mislite?

- Ovo pitanje, zapravo, morate postaviti svojim političarima. Problem vidim u njima. Zapravo, da budem precizan, u nekima od njih. Zaista težište problema leži na pojedinim političkim vođama koji nisu spremni da rade u interesu države, već otvaraju, uvijek iznova, nacionalna pitanja. No, ustvari je samo riječ o njihovim pozicijama. Ne vidim odgovornost vođenja politike. Pri tome mislim politike u interesu naroda koji ih je izabrao na te pozicije.

Ulazak Crne Gore u NATO nesumnjivo je trn u oku Rusiji. Kako gledate na rusku reakciju i protivljenje ovom procesu?

- S jedne strane rusko protivljenje ulasku Crne Gore u NATO treba posmatrati u geopolitičkom smislu, ali s druge strane ima tu i ekonomskog interesa ruskih biznismena, pogotovo na Crnogorskom primorju. Dakle, uskoro će još jedna članica NATO-a biti na Sredozemnom moru, i to tamo gdje su ruski biznismeni. Vidjet ćemo šta će to značiti za Rusiju i te biznismene. Hoće li možda biti napuštanja te zemlje?

Mora se sarađivati

Može li Rusija ostvariti prijetnje koje najavljuje, konkretne mjere prema Crnoj Gori?

- Ne vidim kako Rusija može realizirati neke svoje prijetnje vezane uz Crnu Goru. Ne znam s kakvim mjerama mogu izaći. Bit će teško za Rusiju realizirati sve te prijetnje koje u posljednje vrijeme najavljuje, uzme li se u obzir gdje ih sve treba realizirati. Mislim da im je Srbija ipak dosta važnija od Crne Gore.

Kako će se dalje odvijati zategnuti odnosi između NATO-a, odnosno Zapada i Rusije?

- Odnosi će ovisiti uveliko o tome kako će se konflikt u Siriji dalje razvijati. U ovom momentu taj konflikt vodi do toga da NATO i Rusija, odnosno Amerika i Rusija, ipak moraju sarađivati i približavati se. Sve to je u pokretu, ali vidimo da to djelovanje nekada u ide istom, a nekada u različitom pravcu.

Vijeće za regionalnu saradnju mora pokazati više liderstva

Iskreno, kao dugogodišnji koordinator Pakta stabilnosti u jugoistočnoj Evropi, poželite li da on još postoji, s obzirom na to da je 2008. prerastao u Vijeće za regionalnu saradnju (RCC)?

- Smatram da RCC nesumnjivo mora pokazati više liderstva. Ali, očigledno da to možda ne odgovara njihovim finansijerima.