Beogradski mediji različito reagiraju na vijest da se premijer Aleksandar Vučić u nedjelju dobrovoljno podvrgnuo poligrafskom ispitivanju kako bi demantovao tvrdnje tabloida Kurir da je lično učestvovao u navodnim pritiscima na vlasnike tog lista, dok pripadnici vladajuće koalicije tvrde da je riječ o destabilizaciji Srbije. 

Na naslovnicama beogradskih listova smjenjuju se naslovi u rasponu od dramatične tvrdnje o “Državnom udaru”, u provladinom tabloidu Informer, do ocjene “Srbija između pravnog i tabloidnog poretka”, u listu Politika, u kojem se kao ”nesvakidašnja” navodi najava javnog tužiteljstva da će biti pokrenut “kazneni postupak zbog destabilizacije zemlje”.

Nakon što je u nedelju u pojedinim provladinim elektronskim medijima objavljena vijest bez presedana da se Vučić podvrgnuo detektoru laži zbog pisanja lista Kurir, navodi i kampanja u tom tabliodu ocijenjeni su kao pokušaj državnog udara.

Ubrzo potom uslijedila je i vanredna konferencija ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, okruženog naoružanim i maskiranim pripadnicima specijalnih jedinica policije, uz saopštenje da je Vučić prošao na poligrafskom ispitivanju te da je uhapšen muškarac, navodni pripadnik “barske kriminalne skupine”, koji je u 24 sata osam puta zatečen kako nadgleda Vučićevu porodičnu kuću.

Na tvrdnje tabloida Kurir o umiješanosti Vučića i njegova brata u navodne pritiske na vlasnika tog lista reagovala je pojedinačno većina ministara u vladi, stranke koje su u koaliciji s Vučićevim naprednjacima te nekoliko opozicionih stranaka.

Ministar vanjskih poslova Ivica Dačić napade na premijera Aleksandra Vučića nazvao je “besprizornim”, ocijenivši da im je cilj destabilizacija Srbije. Dačić je kazao da su napadi na premijera uslijedili poslije “najuspješnije posjete Kini u nekoliko posljednjih desetljeća” te nakon što je donesena “istorijska odluka o otvaranju prvih poglavlja” i uoči skorog Ministarskog savjeta OESS-a “kada će Srbija biti diplomatska prijestolnica svijeta”. Po Dačićevoj ocjeni, taj tajming napada potvrđuje da je “cilj takve hajke destabilizacija Srbije”.

Tvrdnja kako je riječ o destabilizaciji Srbije i Vučićeve vlade zajednička je i u ocjenama većine ministara, dok opoziciona Socijaldemokratska stranka Srbije bivšeg šefa države Borisa Tadića ističe kako “umjetno kreiranje atmosfere vanrednog stanja i tenzija u društvu ozbiljno ugrožava demokratiju u Srbiji”.

“Nama je potrebna demokratizacija i borba ideja o ekonomskom razvoju, a ne poligrafizacija i borba tabloida za tržište u kojoj predstavnici vlasti aktivno sudjeluju”, navedeno je u saopštenju SDS.

Aleksandar Vučić najavljen je večeras kao ekskluzivni gost u emisiji “Upitnik” Radio-televizije Srbije u kojoj bi, prema najavama, trebao odgovarati na pitanja o tome ko stoji iza optužbi o njegovoj umiješanosti u navodne ucjene i iznude vlasniku lista Kurir, destabiliziraju li tajkuni i strane ambasade zemlju i imaju li saveznike u Vučićevoj vladi, hoće li biti vanrednih izbora ili rekonstrukcije vlade, te sprema li Vučić čistku u vlastitoj stranci.

Mogućnost organizovanja vanrednih izbora zadnjih je nekoliko mjeseci tema koja se svako malo provlači kroz medije, a svojim najavama i izjavama podstiče je upravo premijer Vučić i pojedini ministri naprednjaka, što analitičari ocjenjuju kao Vučićevu želju da “kapitalizira” svoj aktualni utjecaj i rejting najpopularnijeg političara u državi.

Procjene su da bi vanredni izbori mogli biti raspisani već početkom 2016. godine, nakon otvaranja prvih pregovaračkih poglavlja s EU, najavljenih za sredinu januara.

Upravo bi otvaranje pregovora s EU, kao i pozitivan izvještaj o napretku Srbije u eurointegracijama i tri pozitivne revizije aranžmana s MMF-o te najave povećanja plata i mirovina, bili Vučiću dodatni argumenti u izbornoj kampanji.

Međutim, u posljednjem izvještaju Europske komisije, uprkos pozitivnim ocjenama, istaknuto je da Beograd u sljedećih godinu dana treba osigurati usove za puno ostvarivanje slobode izražavanja, u sklopu poglavlja 23, koje se tiče pravosuđa i osnovnih prava, a to se odnosi i na slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima te ometanja u ostvarivanju slobode izražavanja i “medijskog izvještavanja utemeljenog na anonimnim izvorima i procurjelim informacijama” i uz “iznošenje detalja istraga”.