Proces uspostavljanja posebnih odjela za procesuiranje korupcije i organiziranog kriminala u Vrhovnom sudu FBiH i u Federalnom tužilaštvu još je na samom početku, iako se Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala FBiH počeo primjenjivati još u februaru ove godine.
Novac i prostor
Rekao je to u razgovoru za naš list glavni federalni tužilac Zdravko Knežević, kojeg je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH nedavno ponovo imenovalo na tu funkciju. Inače, Knežević je glavni federalni tužilac još od 2003. godine.
- Za ove odjele još nisu obezbijeđena budžetska sredstva. Nije obezbijeđen ni prostor za smještaj tih posebnih odjela. A dok se ne ispune ova dva uslova, VSTV ne može imenovati sudije i tužioce koji će raditi u tim posebnim odjelima, kao što se ne može ni zaposliti određen broj državnih službenika i namještenika niti sudskih policajaca u tim odjelima – kaže Knežević.
Inače, ovaj zakon donijela je Federalna vlada u prošlom mandatu, na čijem čelu je bio Nermin Nikšić, a ona je predložila i izmjene Zakona na način da se on počne primjenjivati od 1. januara 2016.
No, aktuelna Vlada Fadila Novalića taj zakon povukla je iz parlamentarne procedure, a Knežević navodi kako se očekuje da će Parlamentu biti ponuđen prijedlog novog početka primjene Zakona.
- Sada je izvjesno da početak 2016. nije realan datum i da će do početka primjene morati proteći duži period. Ono što je neophodno jeste da se barem s formalnopravne strane utvrdi novi datum - kaže Knežević.
Nedostaje kadrova
Na upit šta je potrebno da bi odjeli radili, on navodi kako je, prema procjenama, u posebnom odjelu Federalnog tužilaštva potrebno uposliti najmanje 30 osoba, od čega 10 tužilaca, te im osigurati adekvatan prostor.
- Da li će broj od 10 tužilaca biti dovoljan, vidjet ćemo. Već postoje određene naznake koje ukazuju na to da će, vremenom, sigurno morati doći do povećanja tog broja. Prema preliminarnim informacijama iz kantonalnih tužilaštava, posebni odjeli kada počnu s radom, morat će pregledati skoro 1.300 predmeta, pa se već sada javljaju sumnje da li taj veliki posao može da uradi 10 tužilaca - ističe Knežević.
Upitan šta je s prvobitnom pometnjom u kantonalnim tužilaštvima koja se pojavila nakon stupanja na snagu Zakona, jer im je praktično oduzeta nadležnost za procesuiranje ove vrste kriminala, Knežević je rekao da je u nekoliko predmeta Vrhovni sud FBiH zauzeo svoja pravna shvatanja, a na osnovu njih je on kao glavni federalni tužilac dao obavezno uputstvo glavnim kantonalnim tužiocima u FBiH.
- Dakle, na predmetima korupcije i organiziranog kriminala se radi. Nema zastoja i ne trpi efikasnost rada u toj vrsti predmeta - tvrdi on.
Glavni federalni tužilac napominje i da trenutna zakonska rješenja predstavljaju dobar pravni okvir za procesuiranje svih vrsta kriminala, ali ono što često nedostaje je kadrovska osposobljenost tužilaštava.
Terorizam u četiri krivična zakona
- Treba posvetiti pažnju preispitivanju zakonskih obilježja krivičnih djela terorizma jer se to krivično djelo tretira u četiri krivična zakona. Mora se povući tačna granica između nadležnosti entitetskih tužilaštava i Državnog tužilaštva kada se izvrše takva djela - istakao je Knežević.
Bitni pomaci u kantonalnim tužilaštvima
Knežević naglašava da je on, iako postoji negativna percepcija javnosti kada je riječ o radu kantonalnih tužilaštava, ipak zadovoljan njihovim radom u 2014. godini.
- U sedam kantonalnih tužilaštava desilo se nešto što se nije desilo u posljednjih 10 godina, a to je da su ona riješila priliv krivičnih prijava u toku godine te da su smanjila broj neriješenih prijava i neriješenih istraga. To su praktično sva tužilaštva osim ona u Kantonu Sarajevu, Tuzlanskom i Unsko-sanskom, budući da su ova tužilaštva, a pogotovo Sarajevsko, imala veliki broj predmeta koji su se gomilali godinama. Međutim, mora se naglasiti da će situacija u ovim tužilaštvima nakon ove godine biti mnogo bolja - kaže Knežević.
