Delegati iz cijele BiH, iz svih društvenih slojeva odlučili su da BiH postane državna jedinica u okviru Jugoslavije, kao nedjeljiva i zbratimljena zajednica, podsjetio je akademik Mirko Pejanović, bivši član Predsjedništva BiH, u obraćanju učesnicima svečane akademije koja je, povodom Dana državnosti BiH, održana u Goraždu.
– Antifašizam je bio socijalni i politički okvir za obnovu državnosti BiH – naglasio je Pejanović.
Govoreći o manje poznatim detaljima sa zasjedanja u Mrkonjić Gradu, Pejanović je kazao da su tih novembarskih dana 1943. godine Rodoljub Čolaković i Avdo Humo imali presudan uticaj da BiH ne postane pokrajina, što je bilo predviđeno već pripremljenim nacrtom odluke, već da dobije status Republike.
Komisija koja je, uoči zasjedanja ZAVNOBiH-a, radila na pripremi sjednice AVNOJ-a u Jajcu, nije uvažavala njihovu argumentaciju da je BiH historijska i geografska cjelina sa tri međusobno pomiješana naroda, a član komisije Milovan Đilas tvrdio je da Muslimani nisu narod već vjerska grupa. Na prijedlog Edvarda Kardelja, Čolaković i Humo svoje argumente predočili su Titu, koji je stavio pečat na sudbonosne dogovore u Jajcu.
- I onda je Tito rekao: Mi smo sve svoje bitke i ofanzive vodili u BiH. Mi smo sve te bitke dobili. Za te bitke smo imali i podršku, i žrtve naroda BiH. Narodi BiH su uzeli masovno učešće u našoj NOB. Oni su se sami izborili za svoju slobodu i svoje pravo da upravljaju svojom zemljom i imaju svoju državnu jedinicu. BiH u novoj Jugoslaviji treba da bude federalna jedinica ravnopravna Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i Crnoj Gori – istakao je Pejanović.
Pejanović: Antifašizam je bio socijalni i politički okvir
Nakon odluka ZAVNOBIH-a uslijedio je period oporavka od rata, a od 1960. godine i „zlatno doba“ države, tokom kojeg je BiH zaposlila milion ljudi, izgradila asfaltne ceste do sjedišta svih svojih 109 općina, 1000 osnovnih škola, osim Sarajevskog, osnovala još tri Univerziteta i podigla generacije svojih kadrova, formirala svoju Akademiju nauka, televiziju, te imala „Energoinvest“, „Šipad“ i „UNIS“ kao tri najveća izvoznika u bivšoj državi. Raspadom Jugoslavije BiH se opredijelila za vlastiti put.
– Taj izbor je potvrđen voljom građana, 64 posto upisanih u birački spisak izašlo je na referendum. Oni koji osporavaju referendum trebaju znati da 64 posto ne može biti „bez srpskog naroda“ i to je svim matematičarima jasno – istakao je Pejanović.
Suočena sa prijetnjom uništenja, podjele i nestanka BiH se branila, a otpor je organiziralo sedmočlano ratno Predsjedništvo države. Sa borbom multietničke ARBiH na frontu radilo se i na pridobijanju međunarodne podrške.
Sa svečane akademije u Goraždu
– Dejtonskim sporazumom je zaustavljen rat i uspostavljena izgradnja mira, ali on je nanovo uspostavio i međunarodne garancije suverenitetu, integritetu, međunarodno – pravnom subjektivitetu države BiH – kazao je Pejanović.
On se založio za uspostavu široke koalicije u Parlamentu BiH, koja će brže provoditi reforme u cilju ulaska države u EU što je volja oko 80 posto njenih građana, te izrazio uvjerenje da BiH, sa odgovornijim političkim elitama, može izgraditi svoju evropsku poziciju.
Čestitke povodom Dana državnosti u ime kantonalnih vlasti uputila je predsjedavajuća Skupštine, Aida Obuća. Delegacije političkog vojnog, vjerskog života, boračkih i antifašističkih udruženja, položile su cvijeće na spomen obilježje „Goražde – grad heroj svojim braniocima“, te na partizanskom i groblju šehida i poginulih boraca u Kolijevkama.
Polaganje cvijeća na spomenik braniocima Goražda
