U Bosni i Hercegovini već nekoliko godina više je umrlih od broja rođenih, a rezultat stope nataliteta u BiH jeste loša ekonomska situacija. Navedenom se svakako dodaju i migracije, budući da stanovnici između 20 i 40 godina više napuštaju BiH nego što se doseljavaju, zbog čega je smanjivanje broja stanovnika još više izraženo.

Tako je i u prva četiri mjeseca ove godine više umrlih od broja rođenih, a prema podacima evidentirano je 7.313 umrlih dok je rođeno 5.625 osoba.

Međutim, dok se roditelji sve rjeđe odlučuju na povećanje porodice ovu činjenicu dodatno zabrinjava i podatak o abortusima kojih se na području Zeničko-dobojskog kantona prosječno uradi dnevno i do osam. Kako je u razgovoru za "Avazov" portal kazao dr. Mirsad Ajanović, ginekolog u Kantonalnoj bolnici Zenica (KBZ), takozvani vještački prekidi trudnoće rade se prema važećem zakonodavstvu i strogim normama kojih se doktori moraju pridržavati.

Tabelarni prikaz abortusa u ZDK

- Pod abortusima, odnosno prekidima trudnoće, bilo vještačkim ili prirodnim putem (spontani porođaji, op.a.), smatraju se svi namjerni prekidi trudnoće koji uslijede do 22 sedmice. Trenutni važeći zakon u BiH kojeg se doktori moraju pridržavati je stari zakon preuzet iz bivše države SFRJ, a po kojem svaka žena ima slobodno pravo da odlučuje o svojoj trudnoći do starosti trudnoće do desete sedmice, računajući od termina posljednje menstruacije. Međutim, po zakonskim normama, čak i visoke prekide trudnoće koji su medicinski indikovani, iznad 20 sedmica, nemoguće je prekinuti jer je formiran plod koji je sposoban za vanmaterični život. Takve situacije odobravaju se na posebnim etičkim komisijama. Po krivičnom zakonu, ako uradite prekid trudnoće iznad 10 sedmica koji nema odluku komisije i rješenje, to je krivično djelo. Trudnoća iznad 20 sedmica je život i on u pravnom smislu ima sva prava kao i svaki ljudski život. Ukoliko uništite taj ljudski život, bez medicinskih opravdanja, tretira se kao ubistvo - upozorava dr. Ajanović.

Abortusi najčešće zbog neplanirane trudnoće

Jedan od najčešćih razloga, pojašnjava dr. Ajanović, koje pacijentice navode za prekid trudnoće su obično neželjene i neplanirane trudnoće koje su došle neočekivano i iznenada.

- Susrećete se sa raznim situacijama i teškim životnim problemima, izvanbračnim vezama, maloljetnicama kojima roditelji nisu znali da su u drugom stanju, sakrivanoj trudnoći, kada dolazite u situacije da morate rješavati uistinu kompleksne situacije, a imate i zakonska ograničenja kojih se morate pridržavati. Tako da, zasigurno da se susrećemo sa situacijama koje su vrlo teške kako sa ljudske tako i sa etičke strane za riješiti. Dešavaju se situacije u kojima pacijentice kažu da će počiniti samoubistvo ukoliko im se ne dozvoli abortus, tako da, radi se o ponekad mučnim i teškim situacijama u kojima je teško donijeti odluku iako postoji želja da se donese optimalno i najbolje rješenje - ističe dr. Ajanović.

Dva načina abortusa u KBZ

U Kantonalnoj bolnici Zenica prekidi trudnoće mogu se raditi na dva načina i to u takozvanoj lokalnoj anesteziji kada je pacijentica svjesna i u opštoj anesteziji (gubitak svijesti, op.a.). Upravo zbog navedenog cijena varira, tako pacijentice abortus u lokalnoj anesteziji plaćaju 156 KM, dok je abortus u opštoj anesteziji skuplji i iznosi 213 KM.

Prema podacima koje smo dobili iz Kantonalne bolnice Zenice, u protekloj 2014. godini urađeno je 550 abortusa, mjesečni prosjek 45,8 prekida trudnoće, dok je za prvih devet mjeseci tekuće 2015. godine zabilježeno 399 abortusa.

- Prekidi trudnoća ne vrše se samo kod nas u bolnici, kada govorimo o ZDK jedan dio abortusa radi se u dispanzeru, područnim ambulantama, privatnima ustanovama, tako da podaci nisu objedinjeni. Međutim, prema našoj evidenciji i podacima koji se tiču Ginekološkog odjela KBZ, u prošloj godini legalnih prekida trudnoće (do deset sedmica, op. a.) ukupno je bilo 97, dakle prosječno oko osam prekida trudnoće mjesečno. Raspon godina pacijentica koje su se javljale za legalan prekid trudnoće je od 15 do 49 godina, a najčešća dobna skupina u 2014. godini je u intervalu između 20 i 29 godina, dok je zabilježeno i osam maloljetnih pacijentica. Kada ovom broju dodate i prekide trudnoća koje su medicinski indikovane (zbog patologije ili odumrle trudnoće i sl., op.a.) i koje se moraju uraditi njih 61 i broj spontanih pobačaja koji uslijede prirodnim putem i to 392 iz brojnih razloga, ukupan broj pobačaja za 2014. godinu iznosi 550 - pojašnjava doktor Ajanović.

Ajanović: Dio abortusa radi se u dispanzeru

U prvih devet mjeseci 2015. godine prekida trudnoće do 10 sedmica bilo je 51, medicinski indikovanih 47, a ostalih spontanih pobačaja 301, što ukupno iznosi 400 pobačaja odnosno prosječno 5,6 pobačaja dnevno. Najčešća dobna skupina u tekućoj godini do 10 sedmica bila je u intervalu između 20 i 29 godina, a zabilježeno je i pet maloljetnica.

Ipak, hrabri podatak kako je u 2014. godini obavljeno 2.984 poroda, a tokom prvih devet mjeseci 2015. godine blizu 2.500 poroda, a kada se povuče relacija između broja poroda i pobačaja odnos iznosi 30:1.

Kako ističe dr. Ajanović, nema samo Bosna i Hercegovina problem, mišljenja je da se čitava Evropa susreće sa problemom nataliteta.

- Činjenica je da mladi ljudi, zbog nemogućnosti dobijanja posla, sve više odlaze iz BiH, kao i da nam ostaje sve više starijeg stanovništva koje ima zdravstvene probleme. Zbog svega navedenog nalazimo se u situaciji da bismo svi trebali utjecati na ljude da rađaju djecu, jer imamo negativan prirodni priraštaj i veći broj umrlih od rođenih, dok sa druge strane trebamo davati i savjete kako se zaštiti od neželjene trudnoće da bismo smanjili broj prekida neželjene trudnoće - mišljenja je dr. Ajanović.

Ističe kako ne savjetuje trudnoću bez prethodnih zdravstvenih pregleda, kako bi se izbjegle eventualne trudnoće sa teškim zdravstvenim problemima koje znaju izazvati opasnost po život.

"Nužno zlo koje moramo raditi"

Iako je broj abortusa u KBZ poprilično velik, medicinari i ginekolozi nisu zagovornici prekida trudnoće.

- Iako imamo negativan stav prema abortusima mi ne možemo zatvoriti oči nad tim, neželjene trudnoće se dešavaju i to je činjenično stanje. Kada imate jedan takav problem, morate pronaći ishod i rješenje. Legalni prekid trudnoće nije bezopasna medicinska intervencija, to je, kako mi to kažemo, nužno zlo koje moramo raditi da bi spriječili neželjenu trudnoću ali je ona skopčana sa jako velikim rizicima i to je izvjesni atak na zdravlje žene koji morate raditi. Mi nismo zagovornici abortusa, mi smo zagovornici planiranja trudnoće i primjene kontracepcije ali i zdravstvenog prosvjećivanja - kaže nam dr. Ajanović.

Društvo needucirano o kontracepciji

Budući da je slučajeva sa neželjenom trudnoćom popriličan broj, dr. Ajanović savjetuje da ukoliko osobe stupaju u seksualne odnose, bilo da su bračne, izvanbračne veze ili mlade osobe, onda treba da primjenjuju adekvatne mjere kako bi se zaštitili od trudnoće.

- Jedan od bitnih faktora koji doprinosi neplaniranim trudnoćama su nivoi svijesti i zdravstvene edukacije našeg stanovništva. Društvo mora ulagati sredstva da bi se ostvarivala zdravstvena edukacija. Druga stvar je i socijalno-ekonomski status u društvu, nezaposlenost, niska primanja, loša finansijska situacija, ljudi razmišljaju kako neće moći izdržavati dijete. Treći faktor, koji je jako bitan, jeste nepoznavanje i needuciranost ljudi o kontracepciji i zaštiti od neželjene trudnoće. Trendovi koji su najčešći kod primjene kontracepcije u svijetu su kontracepcivne pilule koje su dosta efikasne, upotreba lokalnih sredstava takozvanih spirala i najjednostavnija kontracepcijska sredstva koja imaju znatno niži stepen sigurnosti su prezervativi, kontraceptivne pjene i paste - naglašava dr. Ajanović ističući kako su najefikasnije metode kontracepcijske pilule i spirale.

Potrebna savjetovališta

Na samom kraju smatra kako bi stopu abortusa i neželjene trudnoće uveliko smanjilo otvaranje savjetovališta za mladu populaciju koja je zatvorena za razgovor o ovim temama, ali da je za takvo nešto neophodan angažman cijelog društva a što također iziskuje veća materijalna sredstva i ulaganja.