Hrvatska je pozitivno odgovorila na zahtjev Francuske za vojnu pomoć u borbi protiv Islamske države, no zasad je nepoznato na koji bi način to mogla učiniti. Visoki vojni i državni dužnosnici s kojima je kontaktirano nisu znali reći na koji bi način Hrvatska mogla pomoći Francuskoj.
Hrvatska je već više od godinu dana članica koalicije protiv Islamske države. Kao članica koalicije Hrvatska pomaže obavještajnim podacima te slanjem naoružanja i streljiva pešmergama u Kurdistanu te iračkoj vojsci. No, ovo je sad potpuno nova situacija. Francuska je zatražila pomoć evropskih vojnih snaga u provođenju zračnih udara. U tom kontekstu Hrvatska može pomoći otvaranjem svog zračnog prostora ako to Francuskoj bude potrebno.
Borbena grupa EU
Nadalje tu je obavještajna pomoć i na kraju aktiviranje borbene grupe EU. Hrvatska je, naime, u aprilu ove godine potpisala Memorandum o razumijevanju kojim su Oružane snaga pristupile Borbenoj grupi Evropske unije, a vodeća nacija je Njemačka. Uz Hrvatsku i Njemačku u toj borbenoj grupi su Holandija, Luksemburg i Češka. Grupa ima oko 2.000 vojnika, a hrvatska vojska sudjeluje sa 250 vojnika. Hrvatski tim trenutno je u fazi obuke, a u njegovu su sastavu mehanizirana pješačka satnija, vod za opću mašinsku potporu i vod Vojne policije.
Borbena grupa trebala bi postati aktivna sljedeće godine. Prema dostupnim informacijama, u ovom trenutku najznačajniji hrvatski doprinos očekuje se kroz obavještajni rad u Bosni i Hercegovini i nadziranje ekstremnih islamističkih grupa u toj zemlji te kroz pojačani nadzor izbjeglica koje prolaze kroz našu zemlju.
U ovom trenutku nema naznaka kopnenih akcija saveznika protiv ISIL-a, no u slučaju pokretanja kopnene operacije nakon zračnih udara Hrvatska ima razrađen sistem odlučivanja o tome ako bi bila pozvana da u tome sudjeluje kao dio borbene grupe EU ili samostalno.
Kompliciran sistem
Prema Zakonu o odbrani, Oružane snage mogu biti upotrijebljene kao pomoć državama članicama EU u slučajevima kad su izložene terorističkom napadu, piše Jutarnji.hr.
Sistem odlučivanja je prilično kompliciran jer prijedlog o tome uz prethodnu saglasnost predsjednice u Sabor upućuje Vlada na odlučivanje. Nakon odluke Sabora, predsjednica potpisuje naredbu o upotrebi i dodjeljivanju dijelova Oružanih snaga tijelima Evropske unije zaduženim za provedbu operacije.
