Zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula pitao je Evropsku komisiju za stav oko izgradnje Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) obzirom na iznimno značenje tog projekta za cijelu Jadransko-jonsku makroregiju kao i za poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom u Evropi.
Ujedno je Komisiju pitao i “razmatra li se mobilizacija evropskih fondova/bespovratnih sredstava za pripremu dokumentacije i njegovu realizaciju“.
Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Arias Cañete odgovorio je u ime Komisije da je „projekt Jadransko-jonskog plinovoda kandidat za uključenje na popis projekata od zajedničkog interesa, da je proces odabira u tijeku, a finalni popis trebao bi biti objavljen do kraja godine“.
Povjerenik Cañete je također potvrdio da, ukoliko se projekt Jadransko-jonskog plinovoda imenuje projektom od zajedničkog interesa, u sektoru plina se može prijaviti za bespovratna sredstva za studije u okviru Instrumenta za povezivanje Evrope (CEF) i za potporu iz finansijskih instrumenata.
“Projekti od zajedničkog interesa sa znatnim pozitivnim vanjskim učincima (kao što su sigurnost opskrbe i/ili solidarnost) i koji nisu komercijalno isplativi također mogu ispunjavati uvjete za financiranje u okviru CEF-a u obliku bespovratnih sredstava za radove“. Osim toga naglasio je i kako projekti energetske infrastrukture ispunjavaju uvjete i za potporu iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU).
- Koliko je projekt značajan govori i činjenica da se nalazi i na popisu projekata od interesa energetske zajednice, popisu ključnih projekata za poboljšanje sigurnosti opskrbe plinom u Evropi a i na popisu projekata koje je Hrvatska predložila za finansiranje preko Evropskog fonda za strateška ulaganja. Zbog toga sam optimističan vezano uz imenovanje IAP-a projektom od zajedničkog interesa čime bi se omogućio pristup značajnim izvorima financiranja koji bi mogli ubrzati njegovu realizaciju - ističe Picula.
IAP-om bi se plinski tokovi Hrvatske, Crne Gore, BiH i Albanije spojili na Transjadranski plinovod (TAP) kao integralni dio Južnog plinskog koridora i dobavni pravac za azerbajdžanski plin iz kaspijskog bazena u EU. O važnosti Jadransko-jonskog plinovoda zastupnik Picula govorio je još u veljači ove godine na interparlamentarnom seminaru članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana o energetici u Turskoj. Također, amandmanima se zalagao za njegovo uvrštenje u Jadransko-jonsku strategiju, saopćeno je iz Ureda zastupnika u Evropskom parlementu Tonina Picule.
- Uz LNG terminal na otoku Krku, Jadransko-jonski plinovod čija je predviđena dužina 511 km a transportni kapacitet 5 mlrd. m³ godišnje, ključni je strateški projekt koji odražava koherentan pristup energetskoj sigurnosnoj politici u kojoj su regionalni, nacionalni i evropski interesi zadovoljeni istovremeno - zaključio je zastupnik Tonino Picula, saopćeno je iz Ureda Picule.
