BIH

KLER BODONI: Sada očekujemo rezultate i reforme

Ambasadorica Francuske u BiH

Autor:B. TURKOVIĆ

16.10.2015

Unutrašnjopolitičke debate se tiču Bosne i Hercegovine. Svako rješenje koje će omogućiti efikasno, i to naglašavam, provođenje kriterija u cilju kandidature u EU ima našu podršku.

Podcrtala je to u intervjuu za „Dnevni avaz“ Kler Bodoni (Claire Bodonyi), ambasadorica Francuske u BiH, koja kaže da ima samo jedan zahtjev, kojeg, prema njenom miošljenju dijele i stanovnici BiH: fokusirati se na razvoj zemlje.

- Zbog toga računamo na sve stranke da će ispuniti obaveze u vezi sa reformama date prije osam mjeseci – kazala je Bodonji. 

Kako komentirate stanje na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini, pokrenuti su određeni reformski procesi, jeste li ohrabreni takvim razvojem situacije?

- Bilo je uistinu ohrabrujućih znakova ovih posljednjih mjeseci. To je posebno slučaj u Federaciji, na inicijativu premijera. Nekoliko zakona je usvojeno, sad ih treba provesti. Reformska agenda nudi rješenja za poboljšanje ekonomskog okruženja i efikasnosti administracije. Ali da bi Bosna i Hercegovina mogla napredovati, cijela politička elita, koja je potpisala reformsku agendu, mora se fokusirati na njeno provođenje, bez otvaranja suvišnih pitanja ili onih koji odvraćaju pažnju. 

Uslovi za apliciranje

Kada je u pitanju pristup BiH Evropskoj uniji, koliko daleko, odnosno blizu Unije je BiH sada te kakva očekivanja imate od bh. vlasti kada su u pitanju EU integracije?

- Prije samog pristupanja u EU, potrebno je fokusirati se na brojne neophodne reforme. Dobro je usvojiti agendu. Ali konkretno provesti reforme koje ona sadrži, to je najvažnije ! 14 najvećih stranaka u zemlji se obavezalo na taj program, prošlo je već osam mjeseci od toga. Sada su nam potrebni brojniji konkretni rezultati. 

Uslovi za apliciranje kandidature se nisu promjenili, nisu postali teži. Naprije je tu Reformska agenda koja je u toku, ali daleko od završetka. Zatim, prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju : stupio je na snagu, ali sada je potrebno mnogo raditi na njegovoj adaptaciji. I najzad, tu je uspostavljanje mehanizma za koordinaciju : tu i tamo čujem da postoji, ali trebamo se uvjeriti da je uistinu plod dogovora i da može biti proveden. Eto takva je procedura. Očekivanja Evropske unije su vezana za realizaciju ovih kriterija.

Obzirom da ste često na terenu, među građanima, kakve impresije nosite s takvih posjeta po pitanju života građana BiH, ekonomske situacije... i gdje uviđate najveće probleme?

- Na terenu, građani Bosne i Hercegovine mi kažu da žele bolji život u svojoj zemlji. To nije neostvarivo, jer Bosna i Hercegovina ima mnogo aduta za ekonomski razvoj. Na žalost, puno ljudi, pogotovo mladih, mi kažu da žele napustiti BiH. Ne vide sebe u stranačkim prepirkama koje suviše zaokupljuju političku elitu, a ne poboljšavaju život ljudi. A uloga političke elite jeste da poboljša život svojih sugrađana, a ne da ga komplikuje. 

Sa ekonomskog gledišta, čini mi se da je najveća prepreka razvoju nedostatak usaglašenih strategija o najvažnijim sektorima za budućnost zemlje, o turizmu, energiji, poljoprivredi, to su ključne oblasti sa potencijalom u BiH. Na terenu postoje jako interesantne inicijative, zahvaljujući lokalnoj dinamičnosti. Ali nedostaje jedna cjelokupna vizija koja bi omogućila udruživanje energije. Ovo dogovaranje se mora odvijati između stručnih sagovornika. U svakom sektoru, ovi sagovornici moraju se organizovati oko jedinstvenog i zajedničkog dokumenta. BiH to treba da bi ostvarila svoj ekonomski razvoj.

Biti razuman

Mnogo pažnje u posljednje vrijeme u javnosti privlači i najava referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH u entitetu Republika Srpska. Kakve posljedice rezultati referenduma mogu imati?

Zaključci sa Vijeća EU od 12. oktobra, koje je 28 ministara prihvatilo, su jasni : jedan takav referendum ugrozio bi jedinstvo, suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Naštetio bi naporima uloženim u poboljšanje situacije građana zemlje i napretku ka evropskoj integraciji

Naravno, svi smo svjesni da se pravni sistem u BiH, na svim nivoima, treba poboljšati. Strukturalni dijalog o pravosuđu je bio iniciran zbog toga. Ali različiti bh. učesnici nisu smatrali korisnim da se nastavi sa tim aktivnostima. Dakle, ova tema je još uvijek prisutna. Sada treba nastaviti sa radom na reformi pravosuđa, u duhu kompromisa. Kompromis, to je osnovno pravilo funkcionisanja između zemalja članica EU. Naći kompromis, to ne znači izgubiti, već biti razuman. Sa ovakvim duhom treba raditi. Postoje zahtjevi koji neće biti ispunjeni, jer ne vode ka poboljšanju situacije već ka njenom pogoršanju.

Kada je u pitanju pravosuđe, imali smo priliku vidjeti da Evropska komisija pokazuje novi pristup reformi pravosuđa. Obzirom na značaj vladavine prava, šta očekujete kada su u pitanju ove reforme, šta BiH mora pod hitno promijeniti u svom pravosuđu?

-  Pravosuđe prije svega predstavlja sve vrijednosti koje su u središtu evropskog projekta : nezavisnost, efikasnost, obrazovanje… Danas, Reformska agenda također nastoji promovirati te vrijednosti, kroz jačanje vladavine prava. Strukturalni dijalog o pravosuđu, koji je ponovo pokrenut 10. septembra, učestvuje u tome. Ovaj dijalog okuplja sve ministre pravosuđa u BiH i mi želimo da tu vlada istinski duh kompromisa, kao što sam to rekla. Diskusije o pravnoj državi će se također voditi prilikom adaptacije SPP-a : borba protiv korupcije i poboljšanje efikasnosti javnog servisa tu pronalaze svoje mjesto.   

Krijumčari profitiraju na nesreći migranata

Kako gledate na izbjegličku krizu i val imigranata koji u posljednje se kreće ka Zapadnoj Evropi, kako mislite da će se okončati, vidimo ni da unutar EU ne postoje jedinstveni stavovi po pitanju rješavanja ovog problema?

- Ovo je najveća migracijska kriza od drugog svjetskog rata. EU se suočava sa ovim izazovom i preuzima odgovornost. Spremna je prihvatiti više izbjeglica, ali uz pravila i uslove koji štite one osobe kojima je azil zaista potreban. Odluke su već usvojene. Države članice su 22. septembra ustanovile prvi mehanizam za prihvat koji će se primjenjivati na sve. U isto vrijeme, uspostavljene su mjere za borbu protiv nedozvoljene imigracije, i protiv krijumčara koji profitiraju na nesreći migranata. Ova posljednje je od krucijalne važnosti.

Sa svoje strane Francuska se solidariše sa izbjeglicama. Spremna je dati azil za 24 000 dodatne osobe, pored 60 000 izbjeglica koje prima svake godine. Uložit će 280 miliona eura za prihvat i urgentni smještaj ovih izbjeglica.   

Nije tačno da je međunarodna zajednica protiv jednog naroda

- Ono što je nedopustivo, jeste tvrditi da je međunarodna zajednica protiv jednog naroda u BiH. To je netačno. Bez obzira odakle dolazila, demagogija je privlačna, ali ostaje iluzorna. Šta je važno stanovnicima Bosne i Hercegovine ? Kvalitet pravosuđa na svim nivoima. Na toj temi treba raditi u duhu sporazuma i efikasnosti.  Bosanci i Hercegovci su izabrali svoje lidere zahvaljujući političkom program baziranom na poboljšanju uslova života. Ti isti lideri im to duguju.