Najava predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Dragana Čovića (HDZ BiH) da bi naša zemlja već do kraja januara 2016. godine mogla i formalno aplicirati za članstvo u EU, prema riječima naših diplomatskih izvora iz Brisela, nije nimalo nerealna, iako je tako izgledalo nakon nekoliko mjeseci blokade rada vlasti.

Čović je nakon povratka iz Njujorka izjavio da BiH želi do kraja januara naredne godine, eventualno februara, aplicirati za članstvo u EU.

Izborni zakon

- Želimo u tom periodu izraditi Izborni zakon koji bi već u osnovi riješio neka od strahovanja koja još postoje na unutrašnjem planu, da neko nekome ne bira predstavnike, bez obzira na to je li nešto takvo u vezi s odlukom „Sejdić - Finci“ ili nekim drugim nivoom vlasti - rekao je Čović.

Kako su nam potvrdili diplomatski izvori iz Brisela, ovakav scenarij koji predviđa Čović nije nimalo bez osnova, a upravo bi takav potez vlasti bio dobrodošao kod čelnika EU. BiH je, prema njihovim riječima, napravila određene pomake, a očekivano stabiliziranje političkih prilika unutar Federacije BiH koje bi nastalo eventualnim ulaskom SBB-a u vlast reflektiralo bi se i na državni nivo.

Usvajanje novog izbornog zakona, a s njim i rješavanje pitanja „Sjedić - Finci“, svakako bi bio dodatni plus koji bi nam omogućio uspješnu aplikaciju.

No, ono na čemu insistira EU, a što je i naglašeno u novoj njemačko-britanskoj inicijativi, jeste Reformska agenda, odnosno rješavanje ekonomskih i socijalnih problema. Prema istim izvorima, evropskim čelnicima nije dovoljno samo usvajanje agende nego je potrebno i njeno provođenje, a upravo za takvo nešto do sada nije bilo stabilne i reformski programirane većine, koja bi sve što je napisano u agendi prenijela i u djelo.

S obzirom na to da se u posljednjih mjesec dana iscrtavaju konture nove parlamentarne većine, koja bi bila toliko stabilna da može provesti i najteže reforme u relativno kratkom vremenu, tvrde naši izvori, Čovićeva najava za predavanje aplikacije itekako pije vode. 

Dodatni poticaj 

Potrebno je, smatraju oni, da nova većina snažno krene u realizaciju, odnosno provođenje agende, što bi zvaničnom Briselu značilo da postoje politička volja i snaga za daljnje korake.

- Potrebno je da BiH pokaže političku ambiciju i potrebne političke, ali i tehničke korake. Stabilna politička situacija i napredak u Reformskoj agendi svakako imaju pozitivan odjek. Smatra se da bi, ako Brisel prihvati aplikaciju BiH, to bio dodatni poticaj vlastima da nastave s reformama – kaže naš izvor.

Uspostavljanje Vijeća za SAA

Kako saznajemo, uskoro se očekuje i objava uspostavljanja Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, na osnovu Sporazuma sa EU koji je već stupio na snagu 1. juna, a u EU se privode kraju sve procedure za potvrdu SAA. 

Riječ je o instituciji koja će biti nadležna za provođenje SAA, u čijem tekstu piše da bi BiH u periodu od šest godina mogla postati članica. 

- To bi se trebalo dogoditi 12. ili 14. oktobra. Vjerujemo da bi nakon toga vlasti BiH mogle sjesti za sto s Evropskom komisijom i članicama EU razgovarati o daljnjim koracima - tvrdi naš izvor.