Bosna i Hercegovina posljednjih mjeseci, 20 godina nakon potpisivanja Dejtona, duboko je zagazila u sudbinski važan period koji će, sudeći prema ključnim parametrima, odrediti njenu budućnost, ali i budućnost njenih građana.

To je zaključak koji se nepobitno nameće nakon višestrukih analiza domaćih i stranih faktora, a u vezi s događajima na unutrašnjoj i vanjskopolitičkoj sceni, od kojih se mnogi prvi put ili prvi put punim intenzitetom odvijaju donoseći nove okolnosti koje BiH stavljaju pred historijsku raskrsnicu.

Nije isključeno da je svjesnost takve pozicije bila jedan od najvažnijih katalizatora gradnje mosta za unutrašnji dijalog, ujedinjenje i stabilizaciju bošnjačkog političkog faktora, nakon prošlogodišnjih izbora definitivno oličenih u dvije najjače političke stranke SDA i SBB te lidere Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića.

Upravo je taj proces od iznimne važnosti za BiH, a to potvrđuje i konsenzus relevantne javnosti u vezi sa započetim razgovorima.

Na osnovu ključnih političkih, ekonomskih i geopolitičkih parametara otkrivamo najmanje osam razloga koji pokazuju da se BiH nalazi u odsudnom trenutku koji diskvalificira svaki oportunizam i politikantstvo te traži državotvorne, hrabre i odgovorne poteze.   

Kulminacija unutrašnje krize

Komplicirana ustavna struktura, ali i politički nezrele vlasti, nakon dva posljednja izborna ciklusa poslovičnu neefikasnost institucija dovele su do vrhunca. Dvije federalne vlade zaredom bez legitimiteta i parlamentarne većine, sporo i bezidejno Vijeće ministara i rastočene kantonalne vlade zaustavili su svaki pozitivni proces. U potpunoj pat-poziciji odvijalo se samo ono što je imalo neki pojedinačni ili lični interes, dok su građani ostajali kratkih rukava, što su potvrdili kontinuirani protesti i javno iskazivano nezadovoljstvo.   

Ekonomsko iscrpljivanje

Protesti radnika dokaz da se za kratko vrijeme mogu napraviti socijalni nemiri

Bosna i Hercegovina, evidentno je, već se godinama ekonomski ne razvija, investicija ima samo u tragovima, a od potpunog bankrota državu spašavaju dotacije iz dijaspore i bjesomučno zaduživanje vlasti. No, u posljednje vrijeme svi preostali unutrašnji kapaciteti, državne zlatne koke, uveliko su iscrpljeni, što je uz slab kreditni rejting, krizu u EU i do maksimuma napumpane namete građanima ekonomiju dovelo do tačke pucanja. Takva se situacija ne reflektira samo na suhim makroekonomskim pokazateljima nego u životu građana koji, jednostavno, nemaju novca za osnovne potrebe, žive na skupim kreditima i štede na živežnim namirnicama. Tržišna ekonomija u takvoj situaciji, bez rasta potrošnje, osuđena je na propast. Bez hitnih, opsežnih i radikalni mjera, država će izgubiti ekonomske i finansijske temelje bez kojih neće opstati.

Geopolitičko preslagivanje i spremnost SAD

Nezapamćeni izbjeglički val u jugoistočnoj Evropi samo je jedan, vrlo plastičan, pokazatelj velikih, tektonski procesa koji se odvijaju ne samo na Bliskom istoku nego u mnogo širem, globalnom kontekstu. Odnosi svjetskih sila se redefiniraju i niko još ne može precizno reći u kakvom ćemo svijetu živjeti u skoroj budućnosti. Ali, ono što je potpuno jasno jeste da će posljedice tih poremećaja osjećati svi, pa i BiH, koja se, prema mnogima, nalazi na vatrenoj liniji ili liniji rasjeda. Unutrašnja stabilnost za kojom BiH vapi možda je jedina šansa da ostane na čvrstom tlu. Uz spremnost SAD da i dalje zadrže savezništvo i interes za BiH, ulazak pod kišobran NATO-a bilo bi mirna luka, ali za to će vlasti morati donositi brze i teške odluke.

Stabilizacija bošnjačkog političkog faktora i zrelost lidera

Radončić i Izetbegović: Legitimitet i kapacitet

Bajramski susret lidera najjačih bošnjačkih političkih lidera Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića, godinu nakon izbora, jasan je signal sazrijevanja procesa demokratskog odrastanja najbrojnijeg bh. konstitutivnog naroda.

Nakon godina lutanja, SDA, kao prva nacionalna bošnjačka stranka nastala u zoru političkog pluralizma u BiH, čini se da shvata da, umjesto za državu štetnih pokušaja zadržavanja monopolističke pozicije s političkim satelitima, izlaz treba tražiti u svježem, iskrenom i partnerskom odnosu s reformskim Savezom za bolju budućnost.

Susret Izetbegovića i Radončića te otvaranje dijaloga o čvrstoj koaliciji kao dugoročnom rješenju, prema svemu sudeći, pokazuje da Bošnjaci imaju lidere s kapacitetom da u odsudnom trenutku ostave politikantstvo politikantima, a da oni stanu na liniju odbrane interesa države i građana.   

Dvadeseta godišnjica Dejtona

Koliko god godišnjice bile simbolične, njihova uloga u političkim dešavanjima ne smije se potcijeniti. Dvadeset godina od Dejtona savršen je trenutak za reviziju mnogih politika, diplomatskih ciljeva i strategija prema našoj zemlji. Centri moći sada analiziraju put koji je naša zemlja prošla i razmatraju ima li osnova dalje održavati pilot-projekt "izgradnje nacije" u srcu Evrope. Stoga je od suštinske važnosti da BiH baš ove godine pokaže da postoji unutrašnja sila koja državu drži na okupu, mimo one međunarodne koja ju je, nakon teške agresije - na izvjestan način - sačuvala.

Srebrenica, presude Karadžiću i Mladiću

Karadžić i Mladić: Političke posljedice

Obilježavanje 20 godina od genocida u Srebrenici i sve ono što se tim povodom dešavalo u Ujedinjenim narodima i u samoj Srebrenici, također, potvrđuje koliko se radi o osjetljivom periodu. Također, očekuju se i konače presude liderima agresije i genocida Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću koje bi mogle imati i određene političke konsekvence, stoga probosanske snage moraju biti spremne za nove turbulencije ili, pak, političke šanse.

Promjene i napredak u regionu

Napredak u regionu zapadnog Balkana nije novost, Hrvatska je već članica EU i NATO-a, ali je novo to što cjelokupan region posljednjih mjeseci intenzivno rješava preostala neriješena pitanja. Srbija normalizira odnose s nezavisnim Kosovom, Makedonija se stabilizira, Albanija ekonomski raste i svi su, osim BiH, sve bliže Evropi.

Evropska šansa

Zamor proširenjem Evropske unije, koji je bio evidentan protekle tri-četiri godine, čini se da je prošlost u evropskim diplomatskim krugovima. Njemačka kao lider Unije snažno zagovara integraciju, koja joj treba za ekonomski napredak. Posebno pod pritiskom izbjegličke krize, Evropa će biti spremnija primiti nove članice, i to brže i bez nepotrebnih političkih potkusurivanja. To jeste pravi trenutak da BiH, samo ako bude imala efikasnu vlast koja je partner za EU, nadoknadi propuštene korake i ostvari ključni napredak. Vanjska klima za evropske integracije odavno nije bila bolja, samo je pitanje hoćemo li je iskoristiti.