BIH

Kristijan Helbah: Reforme se provode uz stabilnu većinu

Ambasador Njemačke za "Avaz"

K. KEŠMER

4.10.2015

Već vrlo dugo imamo ekonomsku krizu, kao i veliki broj nezaposlenih. Upravo to je razlog zašto, s naše tačke gledišta, reforme nemaju alternativu, kazao je u intervjuu za "Dnevni avaz" ambasador Njemačke Kristijan Helbah (Christian Hellbach).

Ima napretka

- Promjene se ne dešavaju preko noći. A, posebno ne ako se radi o temeljnim socioekonomskim pitanjima. Njemačko-britanska inicijativa nije stara ni godinu i od samog početka bilo je jasno da nas čeka maraton, a ne sprint - ističe njemački diplomata.

Naše vlasti sastavile su Reformsku agendu, ali malo šta je iz nje postalo realnost. 

- Ali, ima napretka. Imamo konkretnu, prilično detaljnu Reformsku agendu, vlade entiteta sarađuju na usklađivanju planova za implementaciju, a bilo je već i konkretnih mjera za implementaciju. Sjetite se Zakona o radu koji je u Federaciji donesen. To je bio važan korak. Naravno da sada moraju uslijediti mnogi daljnji, a mi se često suočavamo s otporom. Meni je, međutim, više osoba koje ovu zemlju poznaju duže i bolje nego ja reklo da se samo u ovih nekoliko mjeseci desilo više nego u proteklim godinama. Smatram to ohrabrujućim, promjene su i u BiH moguće. Ali, niko ne treba biti naivan i misliti da će sve preko noći biti bolje, i to besplatno. 

Upravo u FBiH već mjesecima imamo političku krizu zbog koje Parlament ne zasjeda, dok istovremeno imamo ekonomskih i socijalnih problema. Kako to komentirate?

- Naravno da je pravilo da se bitne reforme daju jednostavnije provesti uz pomoć stabilnih političkih većina. To, pak, moraju biti takve većine koje su orijentirane prema reformama. Bolje je imati manjinsku vladu koja je orijentirana ka reformama nego većinsku vladu koja ne koristi svoju većinu kako bi provela reforme. To znači da bi naša očekivanja upućena većinskoj vladi bila vrlo, vrlo visoka. Puke izjave o namjeri već dugo nam nisu više dovoljne. Mi hoćemo ono isto što i narod u BiH. Djela koja će zemlju stvarno pokrenuti. 

Krajem prošlog mjeseca došlo je do razgovora lidera dvije najjače bošnjačke stranke Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića radi stabilizacije prilika i prevazilaženja krize. Je li to put iz krize?
 
- Ako je učesnicima stalo do toga da provode reforme, onda je moj odgovor da. Mi nemamo nikakvih favorita, ne preferiramo nijednu stranku. Odlučujuće je da se nešto pokrene. I, kao što sam već rekao, izjave namjere nisu dovoljne, samo djela se broje.

Potrebna volja

Uskoro će 20 godina od potpisivanja Dejtona. Mislite li da je konačno vrijeme za njegovu promjenu i može li takva inicijativa doći od EU?
 
- Nesporno je da je Dejtonski mirovni sporazum zaslužan za to da je zaustavljen rat u BiH. Ali, tačno je i ovo: Koliko god bi BiH imala koristi od funkcionalnijeg ustavnog poretka, uvjeti za ustavne promjene danas nisu bolji nego što su bili u proteklim godinama. Kao i do sada, nepomirljivo se sukobljavaju suprotni "nacionalni" ustavni koncepti, kompromis nije na vidiku među različitim akterima u BiH. A bez kompromisa ne ide. Ili stvarno vjerujete da bi međunarodna zajednica u ime vas preuzela na sebe novo uređenje vaše  države? Politika mora samo prikupiti potrebnu volju. A vezano uz drugi dio pitanja, EU je tek nedavno pokrenula jednu inicijativu, na temelju njemačko-britanskog prijedloga. Dajte da se sada najprije koncentriramo na to.


Ako ste iz BiH, ne isplati se tražiti azil u Njemačkoj!

Izbjeglička kriza još traje, Njemačka ima veoma otvorenu politiku prema njoj, zbog čega je izložena i mnogim kritikama. Koliko je Njemačka do sada prihvatila izbjeglica i šta je s azilantima sa zapadnog Balkana?

- Mišljenja smo da se ne moramo izvinjavati ako na nebirokratski način prihvatamo izbjeglice kako bismo im pružili zaštitu. Jasno je, međutim, i to da ni mi ne možemo primiti sve izbjeglice ovog svijeta. Potreban nam je sveobuhvatan evropski, solidarni odgovor na ovu krizu. Među podnosiocima zahtjeva za azil, pak, imamo veoma veliki broj onih ljudi koji su iz zemalja zapadnog Balkana. Dozvolite da još jednom ponovim sasvim jasno: Podnosioci zahtjeva za azil iz regiona zapadnog Balkana, u to spadaju i oni iz BiH, nemaju nikakvih šansi za dobivanje azila. Ne isplati se više u Njemačkoj tražiti azil ako su ljudi iz sigurnih zemalja porijekla kao što je to BiH!