Dom naroda Parlamenta BiH razmatrao je danas zahtjev delegata Marija Karamatića za razmatranje Prijedloga zakona o konverziji kredita u švicarskim francima (CHF) u konvertibilne marke (KM) po hitnom postupku. Dom je većinom glasova odbio hitnu proceduru, te je izglasao da se Karamatićev Prijedlog zakona razmatra po skraćenom postupku. 

Ovim zakonskim prijedlogom utvrđuje se obaveza komercijalnih banaka da izvrše konverziju kredita ugovorenih u CHF u konvertibilne marke. Njime su obuhvaćeni svi krediti koje su komercijalne banke u BiH odobrile građanima BiH u valuti CHF.

Agonija građana

Mario Kramatić (HSS) delegat iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda, obrazlažući na današnjoj sjednici Doma naroda svoj zahtjev, pozvao je delegate da hitno usvoje ovaj zakon. On je kazao da korisnici kredita u švicarskim francima u BiH jednostavno ne mogu čekati .

Karamatić je banke koje su plasirale kredite u švicarskim francima nazvao „organiziranom kriminalnom grupom i zločinačkom  organizacijom“. Ukazao je da je jedan ovakav zakon što prije potreban BiH jer u našoj zemlji ima 9.802 korisnika kredita u švicarskim francima, koje većina ne može isplaćivati.

- Ovi ljudi više ne mogu čekati, njihova agonija mora prestati, kazao je Karamatić

On je naveo primjer da je korisnik kredita u švicarskim francima, primjerice 2006. godine  podigao kredit u iznosu od 100.000 KM, te da mu je tada mjesečna rata iznosila 800 KM .

- Danas je ta rata 1.600 KM. Do danas je taj korisnik banci platio 135.000, a još ga nije otplatio. I kada bi dobio bingo i sve dao banci opet bi bio dužan – naveo je Karamatić.

Rekao je i da su zakon sličan ovom kakav je on predložio, Crna Gora, Mađarska, Ukrajina i još neke zemlje već usvojile.

Prema Karamatićevom zakonskom prijedlogu, za sve sklopljene ugovore o kreditu u švicarskim francima izvršit će se konverzija iz valute CHF u valutu KM, na dan sklapanja ugovora o kreditu, i to po tada važećem kursu CHF - KM.

Konverzija će se izvršiti za:
a) kredite koji su u redovnoj otplati;
b) kredite koje su banke jednostrano raskinule zbog nemogućnosti otplate takvog kredita od strane klijenta-korisnika kredita;
c) sve zatvorene kredite, kao i kredite za koje je izvršena prijevremena otplata. U smislu ove tačke kao mjerilo vrijednosti uzima se iznos podignutog kredita u KM, rok prijevremene otplate (ukupan broj mjeseci od dana podizanja do konačne otplate), fiksna kamatna stopa od 5% i ukupan iznos otplate. Kada se uzmu u obzir sve ove vrijednosti, na osnovu njih se vrši poravnanje između klijenta i banke kojim se banke obavezuju izvršiti povrat viška uplaćenih sredstava u KM;
d) sve kredite koji trenutno nisu u redovnoj otplati zbog nemogućnosti plaćanja klijenta-korisnika kredita.

Osnov za konverziju kredita predstavlja iznos koji je klijent dobio u banci u trenutku zaključenja ugovora.

Rok od 30 dana

Banke su dužne u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona izvršiti konverziju svih kredita odobrenih u valuti CHF u valutu KM, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Također, banke su dužne da nakon konverzije kredita odobrenih u valuti CHF u valutu KM izvrše novi obračun kredita sa fiksnom kamatnom stopom od 5 posto na godišnjem nivou.

Banke su dužne u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona ponuditi korisnicima kredita nove ugovore o konverziji i reprogramiranju kredita, obračunate u KM na temelju ovog zakona.

Nadzor nad primjenom ovog zakona imaju entitetske agencije za bankarstvo, uz superviziju Centralne banke BiH.

Podzakonske akte o nadzoru nad bankama izradit će entitetske agencije za bankarstvo u BiH, uz superviziju Centralne banke BiH, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Centralna banka BiH dužna je da o nadzoru nad bankama dostavi poseban izvještaj Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu BiH", navedeno je u Karamatićevom prijedlogu.

Faksimil Karamatićevog Prijedloga zakona

Neviđena tortura

U BiH postoji 9.802 građana sa ovakvim kreditom, od čega je 6.100 u FBiH, a 3.702 u RS. Od tog broja samo oko 14 posto njih uspijeva da redovno vraća svoje rate.

Zbog ovakvog kredita u BiH je do sada izvršeno 21 samoubistvo, a više od 100 korisnika kredita umrlo je prijekom smrću zbog srčanih, moždanih i nervnih tegoba. Stotine i stotine korisnika kredita su oboljeli od depresije zajedno sa svojim porodicama i jemcima - sudužnicima. Korisnicima CHF kredita i njihovim jemcima - sudužnicima blokirani su računi gdje banka skida sva sredstva po lijeganju na njihove račune, ostavljajući ih bez sredstava za život. Strahujući od sudskih presuda, banka jednostrano raskida ugovore o kreditu i najredovnijim platišama u cilju da potpišu anekse ugovora kako bi odustali od tužbi.

Jednostavno rečeno, banke vrše neviđenu torturu nad korisnicima kredita i njihovim porodicama, te jemcima - sudužnicima.

Do danas je na sudovima BiH izrečeno više od 300 presuda u kojima se ovakvi krediti proglašavaju totalno ništavnim. Broj presuda svakodnevno raste, ali sve zapinju po žalbi banke na višim sudovima. U takvim presudama korisnik kredita, ukoliko je podigao 100.000 KM kredita po presudi (ništav ugovor), vraća samo podignuti iznos od 100.000 KM. Po istim presudama korisnik kredita ne vraća ni ugovorenu kamatu po ugovoru, te uz to banka plaća i sudske troškove po svakoj pojedinačnoj tužbi od oko 4.000 do 50.000 KM, ovisno od visine spora.

S obzirom na to da je, po članu 2. zakona o Centralnoj banci BiH, KM isključivo vezana za euro, sasvim je svejedno da li ove kredite vezati za KM ili euro. Konverziju isključivo vršiti po kursu CHF-KM na dan potpisivanja ugovora o kreditu, navedeno je u Karamatićevom Prijedlogu zakona.

Zašto fiksna kamata 5 posto?

Banka je korisnicima kredita zaračunavala fiksnu maržu od 2,25 - 5 posto u ugovoru o kreditu. Banka je ovu maržu nudila kako kome, u ovisnosti od klijenta banke - je li poslovao sa bankom, koliki je promet imala firma korisnika kredita itd.

Marža je u biti mjesečna zarada banke na izdati kredit i ona čini jedan od dva dijela kamatne stope. Drugi dio kamatne stope je tzv. međunarodna referencna kamatna stopa, koja se zove libor. Zbir marže i libora čini ukupnu kamatnu stopu za svaki pojedinačni ugovor o kreditu.

S obzirom na to da je libor posljednjih nekoliko godina oko 0 posto na međunarodnom tržištu (cijena novca), a u zadnjih godinu - dvije i ispod 0posto (tačnije ove godine je ispod minusa i trenutno je -0.728 posto), uz zakonitu fiksnu kamatu od 5 posto banka će svejedno zaraditi na ugovorenim maržama - kamati s obzirom na to da se kreću od 2.25 - 5 posto.

"Švicarci" i u Hrvatskoj postaju prošlost

Za građane susjedne Hrvatske koji imaju kredite u švicarskim francima Vlada te zemlje uskoro će trajno riješiti pitanje njihovih kredita u toj valuti. Vladin zakonski prijedlog potpuno će izjednačiti položaj građana s kreditima u švicarskim francima s položajem građana koji imaju stambene kredite u eurima.

Kako pišu hrvatski mediji, Vlada će zakonskim rješenjem građanima zaduženima u "švicarcima" omogućiti pretvaranje kredita u eure.

U sklopu konverzije kredita iz franka u euro izračunao bi se i dio glavnice kredita koji bi banke otpisale svojim dužnicima koji su kredite uzeli u francima. Trošak konverzije kredita u euro, kao i otpisa dijela glavnice, u cijelosti bi snosile banke.