Scenarij prema kojem bi se dosadašnja ruta izbjeglica iz Sirije i Iraka mogla u skorije vrijeme promijeniti, i to tako što će zaobići Mađarsku i svoj put prema zemljama EU nastavljati kroz BiH, postaje sve izvjesniji. 

Takve prognoze u svom posljednjem izdanju donio je i ugledni njemački sedmičnik „Der Spiegel“. Ovaj list navodi da put izbjeglica preko Mađarske postaje sve nepodnošljiviji te bi ta ruta vrlo brzo mogla biti izmijenjena. 

Najkraći put 

U prilog tome ide sve nehumaniji odnos mađarskih vlasti prema izbjeglicama, za koje je ova zemlja bila standardna ruta. Osim toga, uskoro se očekuje završetak radova na ogradi na granici sa Srbijom, čime bi im se zatvorio dosadašnji put, a drugi, najkraći, išao bi preko BiH pa dalje preko Hrvatske, Slovenije do Austrije i Njemačke. 
  
Zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH Izet Nizam zajedno s Graničnom policijom BiH i entitetskim MUP-ovima još ranije je sačinio akcioni plan za ovaj slučaj, u kojem se predviđaju nove rute i granična mjesta preko kojih bi izbjeglice ulazile u našu zemlju.

- Izjave analitičara da izbjeglice idu preko zemalja šengen-zone su apsurdne. Njih to ne zanima, oni samo žele doći do EU. Trenutno je u Srbiji oko 160.000 izbjeglica, a stvara se obruč. Talas izbjeglica se negdje mora izliti. Izlit će se gdje je obruč najslabiji, a to je BiH – kaže Nizam.

Upravo zbog toga, dodaje on, inspektori Službe već su duže vremena na terenu i obilaze granična mjesta koja su „najporoznija“.

- Dva su glavna pravca, odnosno mjesta gdje bi izbjeglice mogle prijeći granicu BiH. To je rejon Bijeljine, gdje i imamo dva granična prijelaza, a u blizini je i izbjeglički kamp u Srbiji - Banja Kobiljača, gdje veliki broj izbjeglica dolazi. Drugo mjesto jeste južni dio, gdje bi izbjeglice išle preko Crne Gore i oko Trebinja ulazile u BiH. Ta ruta se i ranije koristila za put ka Italiji – navodi Nizam.

Sigurnosni aspekt

On ističe da je vrlo važno pripremiti prihvatne centre u blizini tih mjesta, duž granice. 

- Ne smijemo dozvoliti da se izbjeglice u potrazi za nekim smještajima kreću po cijeloj državi, jer ih onda ne bismo mogli kontrolirati, što je vrlo važno i zbog sigurnosnog aspekta. Mi imamo veliki broj vojnih objekata koje uz mala ulaganja možemo pretvoriti u prihvatilišta – navodi zamjenik direktora Službe.

Kao važan, ali otežavajući faktor Nizam navodi dolazeći zimski period.
 
- Sve je lakše kade je toplo. Možete napraviti alternativne kampove, šatore, ali kad je zima, onda morate tim ljudima obezbijediti bolji smještaj i zimsku odjeću, grijalice... Što znači da je potrebno duplo više sredstava – ističe Nizam.

Junker: EU mora primiti još 120.000 izbjeglica  

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker (Jean-Claude Junker) jučer je predložio da se u članicama EU razmjesti još 120.000 migranata, pored ranije predloženih 40.000. Ovo mora da bude obavezujuće, 160.000, to je taj broj. 

Kao dodatnu mjeru rješenja imigrantske krize, Junker je predložio usvajanje zajedničke evropske liste sigurnih zemalja, iz kojih azilanti dolaze, ne zbog progona i rata nego iz ekonomskih razloga, gdje se misli na zemlje zapadnog Balkana.  

On je objasnio da građanima tih zemalja neće biti uskraćeno pravo na azil, ali će se njihovi zahtjevi obrađivati po ubrzanoj proceduri, a oni koji budu odbijeni, bit će vraćani kući. Ako neka država izgubi status sigurne zemlje, bit će joj uskraćeno pravo na pridruživanje EU, upozorio je on. 

Islamska zajednica BiH priprema plan za smještaj

Razim Čolić, šef Kabineta reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, kazao je da Rijaset Islamske zajednice u BiH priprema plan za smještaj izbjeglica u trajanju od šest mjeseci ako se nevoljnici iz Sirije odluče da put prema zapadnoj Evropi potraže preko naše zemlje. Osim toga, istakao je i da će, ako se ukaže potreba, Rijaset organizirati da se ponovno prikuplja novac putem sergija u džamijama u BiH. 

Džematlije s područja Muftijstva sarajevskog već se organiziraju i pripremaju da u svoje domove prime sirijske izbjeglice. Kako su nam kazali neki od džematlija, gostoprimstvo će izbjeglicama ukazati u okviru svojih mogućnosti, da bi im koliko-toliko pomogli u nevolji koja ih je snašla.