Poslanici prvog saziva Skupštine srpskog naroda u BiH (kasnije Narodne skupštine RS), koja je prve sjednice održavala na Palama, mogli bi uskoro ostvariti pravo na mjesečnu nadoknadu od jedne i po prosječne mjesečne plate, odnosno oko 1.200 KM.

Kako saznaje banjaluka.net, prema nacrtu zakona o pravima izabranih predstavnika RS iz perioda 1991-1996. godine, koji je jučer u skupštinsku proceduru uputio predsjednik Milorad Dodik, pravo na naknadu imat će svi poslanici prvog saziva NSRS.

Zakonskim nacrtom, koji će biti razmotren na zasjedanju Parlamenta od 15. septembra, pravo na ovu naknadu imaju svi poslanici koji su bili u Parlamentu u periodu od 24. oktobra 1991., kada je konstituisana prva višestranačka skupština tadašnje SRBiH pa do 14. septembra 1996., kad je raspušten prvi saziv NSRS, uoči prvih poslijeratnih izbora.

Prema zakonu, mjesečna naknada treba biti jednaka iznosu jedne i po prosječne neto plate u prošloj godini. Ukoliko zakon dobije “zeleno svjetlo" NSRS, poslanici prvog saziva bi po ovom osnovu mjesečno dobijali oko 1.200 KM.

Među poslanicima koji bi trebali biti obuhvaćeni ovim zakonskim prijedlogom su, između ostalih, i Vojislav Maksimović, Aleksa Buha, Momičilo Krajišnik, Božidar Vučurević, Dragan Kalinić, te i sam Milorad Dodik.

Prema procjenama predlagača, to bi na godišnjem nivou poreske obveznike koštalo oko 2,1 miliona KM.

Kako se navodi u nacrtu zakona, nakon smrti korisnika pravo na novčanu naknadu imali bi bračni supružnik i djeca.

Također, pravo na ovu naknadu "može ostvariti i lice koje je svojim radom, zalaganjem i posebnim zaslugama u navedenom periodu učestvovalo u stvaranju RS i njenih institucija".

Vidić: Umanjiti iznos

Dobrivoje Vidić, jedan od poslanika prvog saziva NSRS, kaže da je nesporno da bi svi učesnici u stvaranju RS i koji su podnijeli teret tog doba trebali da dobiju određenu novčanu kompenzaciju, ali i smatra da je, na određeni način, ova priča došla u potpuno pogrešno vrijeme.

- Činjenica jeste da bi svi poslanici prvog saziva trebali da dobiju određenu mjesečnu naknadu, najviše iz razloga što su mnogi za vrijeme rata prekinuli rad i nisu uspjeli da povežu radni staž. Također, nakon ratnih dešavanja mnogi su bili izloženi negativnim komentarima zbog kojih podržavam prijedlog za bilo kakvu naknadu. Sa druge strane, sam prijedlog došao je u vrijeme teške ekonomske krize i degutantno je pričati uopšte o tolikoj cifri. Ako je u pitanju iznos od 1.200 KM, onda mislim da se ipak radi o prilično nerealnoj cifri. Smatram da zahtjev za naknadu nije pogrešan, ali uzimajući u obzir vremena u kojima živimo iznos bi možda ipak trebalo umanjiti - smatra Vidić.

Zbog visine predviđene naknade, Vidić je skeptičan u vezi toga da li će zakon dobiti podršku NSRS.

Historijat zakona

Ovo nije prvi put da se položaj poslanika prvog saziva pokušava urediti zakonom. Narodna skupština je, podsjetimo, još 2006. godine usvojila Zakon o pravima i dužnostima poslanika. Ipak, zakon nije proveden zbog toga što je tadašnji predsjednik Dragan Čavić odbio da stavi svoj potpis na taj akt.

Priča je, međutim, nastavljena 2012. godine, kad je tadašnji predsjednik NSRS Igor Radojičić pokrenuo inicijativu za rješavanje statusa poslanika prvog saziva NSRS.

Inicijativa je, kako je bilo zamišljeno, obuhvatala posebna prava prvih parlamentaraca, koji bi, kako se tada predlagalo, imali priznat dupli radni staž i zagarantovanu penziju.

Razlog za inicijativu je bio u tome što poslanicima prvog saziva vrijeme provedeno u skupštinskim klupama tokom rata nikada nije uračunato u radni staž.

Većina ih je poslije ratnih dešavanja ostala bez posla, ali i bez penzija.

Čavić: Nije vrijeme za ovakav zakon

Lider NDP-a Dragan Čavić kaže da je 2006. godine, kao predsjednik RS, odbio zakon o pravima poslanika, jer je taj akt bio “nemoralan i nesrazmjeran u odnosu na brojne druge kategorije stanovništva".

On tvrdi da zakon ima i dnevno političku dimenziju, pošto se, po njegovom uvjerenju, ovim aktom želi napraviti razdor unutar SDS-a i indirektno pružiti podrška novoosnovanom Izvornom SDS-u, u koji su ušli brojni poslanici prvog saziva.

- S druge strane, to pitanje treba riješiti i niko ne dovodi u pitanje ulogu poslanika u donošenju zakona, ustava ili stvaranju države, ali, isto tako, hiljade je onih koji su ratovali i borili se za stvaranje RS, a koji danas žive od jedva 120 KM i to godišnje boračke naknade. Šta će reći moj otac čija su oba sina od prvog dana učestvovali u ratu, a danas prima 400 KM penzije? Šta će reći sve one porodice čiji sinovi, muževi nisu nikad nađeni. Šta će reći oni koji su se vratili ranjeni? Dakle, niko ne osporava ulogu poslanika prvog saziva Skupštine, ali treba naći pravu mjeru da se taj zakon reguliše kako treba, da nikog ne diskriminiše i da ne ide nikome direktno na štetu - navodi Čavić.