Djeca bošnjačke nacionalnosti sa područja Konjević polja i ostalih sela iz okoline jutros su u najvećem broju krenula u školu u edukativni centar u Novoj Kasabi. Oko 120 učenika, koju su iz najudaljenijih sela doveli roditelji, jutros je stiglo u edukatvni centar, a među njima je bilo i 19 prvačića. Edukativnu nastavu držat će profesori iz Sarajeva, a dobra je vijest da postoje svi uslovi da nastava bude izvedena na najbolji mogući način.
Roditelji su odlučni da svoju djecu šalju u ovaj centar, a osnovni razlog je što im u područnoj školi u Konjević polju nije dozvoljeno da uče bosanski jezik, već, kako je to od ove godine nametnuto, jezik bošnjačkog naroda.
Dopunska nastava
Kontaktirali smo ministra civilnih poslova BiH Adila Osmanovića kako bismo čuli i njegovo mišljenje o ovom problemu, koji je prisutan već nekoliko godina.
- Očekivao sam da će početkom ove školske godine Ministarstvo prosvjete i kulture RS izaći u susret opravdanim zahtjevima roditelja, koji u skladu sa Ustavom i zakonom traže da se djeci bošnjačke nacionalnosti omogući izučavanje nacionalne grupe predmeta i bosanskog jezika. Ministar je nešto pokušavao uraditi u tom pravcu, ali očigledno da je snažnija politička volja, koja je u tom entitetu iznad Ustava i zakona, a samim time i ministra - rekao je za "Avazov" portal ministar Osmanović.
Ističe kako treba osigurati sve, kao što je to bio slučaj i u protekle dvije godine, da dopunska nastava za djecu iz Konjević polja funkcioniše nesmetano, te da se to nastavi i u budućnosti, sve do iznalaska konačnog rješenja, u skladu sa Ustavom i zakonom.
- Naravno, roditelji nose ogroman teret, i finansijski i svaki drugi. Djeca, također. Kantonalne i Vlada Federacije BiH čine napore da se iznađe rješenje adekvatno onome što očekuju povratnici koji imaju djecu školskog uzrasta - pojasnio nam je Osmanović.
Finansijsko opterećenje
Kada je u pitanju prijevoz učenika od škole do kuće i nazad, ministar navodi kako je taj problem bio riješen u prošloj školskoj godini.
- Imaju kombiji i autobusi koji tu djecu prevlače od škole do kuće i nazad. Mislim da bi to na takav način trebalo riješiti i ovaj put, barem dok se ne iznađe konačno rješenje - kazao je Osmanović.
Naglasio je da dodatno finansijsko opterećenje predstavlja i finansiranje nastavnika, koji u Novu Kasabu dolaze iz Sarajeva.
- Ali, nažalost, za to nemamo drugog izbora - rekao je ministar civilnih poslova BiH.
Osmanović se jučer sastao sa entitetskim ministrima kulture, sa kojima je razgovarao o finansiranju sedam institucija kulture. Da podsjetimo, to su: Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka i Biblioteka za slijepe i slabovidne osobe.
Iznaći rješenje
- U skladu sa zaključkom Vijeća ministara BiH, bili smo u obavezi da, u kontaktu sa entitetskim i kantonalnim ministarstvima kulture i obrazovanja, koji su spremni da se uključe u finansiranje institucija kulture, iznađemo rješenje za uspostavljanjem privremene upravljačke strukture, znači da postavimo upravne odbore - pojasnio je Osmanović.
Na sastanku sa ministrima, koji su iznijeli svoje stavove, postignut je visok stepen razumijevanja.
- Naravno, ministar prosvjete i kulture RS-a iznio je njihov poznati stav iz RS-a da kultura nije na nivou države, već entiteta, te da oni ne žele da učestvuju ni u finansiranju niti u upravljačkim strukturama ovih sedam institucija kulture. Mi i dalje nastavljamo rad sa onim ministarstvima i institucijama koji su pokazali interes da se uključe u ovaj proces - kazao je Osmanović.
- Ne možemo dozvoliti da zbog takvog političkog raspoloženja u RS-u i nespremnosti da se uzme učešće u finansiranju, institucije kulture i dalje propadaju. Moramo iznaći rješenje da se Zemaljski muzej otvori i da se sedam institucija kulture zaista finansijski pomognu kako bi konačno stale na svoje noge - zaključio je Osmanović.
