Nivoi mora širom svijeta porasli su u prosjeku za 8 centimetara od 1992. godine, pokazuju podaci NASA-e, a prema najnovijim istraživanjima gotovo je sigurno da nas čeka rast nivoa mora od barem 90 centimetara.
Prije samo dvije godine projekcije UN-a su predviđale rast nivoa mora od 0,3 do 0,9 metara do kraja vijeka.
Rast nivoa mora zavisi od tri različita faktora. Prvi je vezan uz temperaturu mora, koje se širi kako se zagrijava. Drugi faktor je otapanje ledenjaka i polarnih kapa pod utjecajem globalnog zatopljenja i stakleničkih plinova, a treći je gubitak ledene površine na Grenlandu i Antarktici.
Steve Nerem sa Sveučilišta u Koloradu rekao je da nas, s obzirom na ono što znamo o načinu širenja mora dok se zagrijava i kako ledenjaci i doprinose rastu nivoa mora, sigurno čeka rast nivoa okeana od barem 90 centimetara, a vjerovatno i više. No, ono što ne znaju je hoće li to biti unutar 100 godina ili će trajati nešto duže.
Nerem objašnjava kako se je dvije trećine rasta nivoa mora zbog otapanja ledenjaka i ledenih ploča, a satelitski podaci trenutno ukazuju da more raste 1,9 milimetara godišnje. No, problem rasta nivoa mora je brzina. Upozorava se kako bi polarne ledene površine mogle promijeniti omjere i donijeti još brži rast nivoa mora.
Ledena ploča na Grenlandu površine 1,7 miliona kvadratnih kilometara u protekloj je deceniji gubila oko 303 gigatone leda, a ona na Antarktiku (koja je veća od SAD-a i Indije zajedno) ostala je bez 118 gigatona leda godišnje.
Upravo led s Grenlanda najviše doprinosi rastu nivoa mora na sjevernoj polutki našeg planeta. Ledenjak Jakobshavn nedavno je ostao bez 300 metara debele ledene površine koja bi mogla prekriti cijeli Manhattan, a procjene su da bi nivo mora porastao za 6 metara da se odjednom otopi sav led na Grenlandu.
