Zemlje zapadnog Balkana obavezale su se da neće jedna drugu blokirati na evropskom putu, kao i da će uložiti veće napore za napredak u unutrašnjim reformama.
Deklaracijom Samita o zapadnom Balkanu u Beču, zemlje učesnice obavezale su se da međusobne nesuglasice neće zloupotrijebiti jedna protiv druge u procesu evropskih integracija, kao i da prihvataju podršku Evropske komisije u rješavanju bilateralnih sporova.
Prihvatajući sve što su zemlje regiona do sada učinile u poboljšanju unutrašnje situacije, zaključeno je da je potrebno više napora kako bi se ubrzali domaći reformski procesi prevashodno kada je riječ o vladavini prava, upravljanju privredom i reformi javne administracije, kao i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Učesnici su se dogovorili da nastave sastanke u ovom formatu, kako bi se implementirala agenda dogovorena u Berlinu prošle godine i ona koja je proširena u Beču, a što bi ubrzalo i razne projekte koji su se pojavili između dva samita.
Sve zemlje zapadnog Balkana čvrsto vjeruju da njihova budućnost leži u EU, a da napredak svake zemlje zavisi od individualnih napora da ispuni kopenhagenske kriterijume i uslove iz procesa stabilizacije i pridruživanja.
Deklaracijom je konstatovano, iako je bilo napretka u ostvarivanju strukture regionalne saradnje proteklih godina, da je potrebno više napora kako bi se riješile bilateralne nesuglasice.
Potrebni su konkretni koraci političkih lidera zapadnog Balkana ka trajnom pomirenju u regionu, što je ključno za stabilnost i podršku stvaranja jugoistočne Evrope sposobne da prevaziđe naslijeđe prošlosti.
Srbijanski i kosovski premijer potvrdili su, kako se navodi u zaključku Samita, svoju odlučnost da intenziviraju proces normalizacije.
Također, potrebno je da se povećaju napori u iznalaženju kompromisa između Makedonije i Grčke kada je riječ o nazivu nekadašnje jugoslovenske republike.
Zemlje zapadnog Balkana saglasile su se da radikalizam, terorizam i nasilni ekstremizam, prevashodno stranih boraca koji se bore u Siriji i Iraku, zahtijeva jačanje saradnje i veću razmjenu informacija.
Kada je riječ o ilegalnoj migraciji, oni su podvukli značaj pripreme konferencija na visokom nivou koja će se baviti izazovima zapadnobalkanske rute.
Poboljšanje uslova za život u regionu, posebno osiguravanje realne perspektive za budućnost mladih i povećanje njihovog povjerenja u institucije ključni je cilj reformskog procesa, navodi se u zaključcima Samita, prenio je B92.