Dvodnevni samit šefova država i vlada zemalja zapadnog Balkana u Beču idealna je prilika za BiH i zemlje regiona da preuzmu pozitivnu ulogu u izgradnji snažnijih regionalnih veza i približavanja Evropskoj uniji, smatraju bh. analitičari. Poručuju da je zapadni Balkan i dalje "nedovršena priča Evrope", a ovo je prilika da se to pitanje pokrene s mrtve tačke. Smatraju da će se pridruživanje preostalog dijela regiona Evropskoj uniji dogoditi samo ako postoji snažno opredjeljenje svih država u ispunjavanju uvjeta EU.
Plemenita namjera
Zekerijah Smajić, novinar i politički analitičar, smatra da je berlinski proces koji je prošle godine inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel plemenita namjera, posebno za BiH, u kojoj je proces evropskih integracija blokiran desetak godina.
- Naša zemlja nastupa inferiorno zbog klimave vlasti, političke nesloge među koalicionim partnerima i nedostatka ideja, znanja i vizije u kreiranju ozbiljnih razvojnih projekata. Ovo posljednje potrebno je posebno apostrofirati, jer nije istina da će na samitu dominirati rasprava samo o infrastrukturnom razvoju. EU, a Njemačka kao lider berlinskog procesa posebno, prvorazrednu temu vide u političkoj i ekonomskoj stabilnosti regiona, harmonizaciji međudržavnih odnosa i u političkoj stabilnosti u svakoj od zemalja Balkana, što sada nije slučaj ni u jednoj od njih. Posebno su političke strune nategnute u BiH, koja od okončanja izbora prošle jeseni nema stabilnu i efikasnu vlast, a u Parlamentu nema ni parlamentarnu većinu – kaže Smajić.
Adis Arapović, politički analitičar, u izjavi za "Avaz" istakao je da BiH pretjerano očekuje od ovog skupa, prvenstveno jer je u BiH na sceni nestabilna politička situacija.
- Ne znam postoji li dovoljna moć naših institucija da raspolažu tim novcem. Nama je od EU godinama na raspolaganju ogroman novac, koji ne možemo apsorbovati zato što nemamo kvalitetne projekte. Tako da ne vidim taj novac i ovaj novac koji se nudi. Taj novac uzet će neko ko je spreman, ko nema političku krizu kao što ima BiH i ko ne pumpa vlastito glasačko tijelo iluzijom da će neki skup riješiti sve naše ekonomske probleme. Od toga nema ništa - kaže Arapović.
Regionalna saradnja
No, Adnan Huskić, analitičar, ističe da je ovo najvažniji moment razvijanja regionalne saradnje. Ocijenio je da je samit važna prilika da se raspravlja o zajedničkoj budućnosti, s obzirom na to da regionalna saradnja zemlja zapadnog Balkana u procesu približavanja EU stoji kao jedan od kriterija koje treba ispuniti.
- Ovo je dobar pokušaj da se regiji pristupi kao objedinjenom području. To je dobra stvar, jer je teško odvojiti ove države s obzirom na to da su one vezane ne samo historijski nego i politički. Stoga je ovaj samit jedan od onih koraka koje vode ka dubljoj regionalnoj saradnji - smatra Huskić.
Možemo očekivati 10-15 posto sredstava
Arapović kaže da, osim svih dobrih šansi koje se dobivaju na ovom samitu, u oči upada jedna činjenica, a to je da nam je trebala treća strana da se sakupe lideri balkanskih zemalja i da se počnu o "nečemu" dogovarati.
- Postavlja se pitanje šta je sprečavalo BiH i Srbiju da bilateralno zajedno s partnerima koji bi to finansirali delegiraju vlastite projekte. To kažem jer će u ovoj široj konkurenciji biti teže dobiti finansiranje vlastitih projekata. U igri je milijardu i po eura za sve koji su pozvani na sastanak, tako da BiH može očekivati svega 10 ili 15 posto svega toga. To je minorna cifra u odnosu na naše stvarne potrebe - kaže Arapović.
Nema uvjeta za operativni rad
Smajić kaže da ne postoje elementarni uvjeti za operativni rad na Reformskoj agendi koju je zadala EU kroz Sporazum o rastu u zapošljavanju i kroz njemačko-britansku inicijativu.
- Bez stabilne vlasti i političkog jednoglasja u vezi s reformskim prioritetima, nema nikakvih, a posebno reformi koje BiH vode ka Evropskoj uniji – kaže Smajić.
