Bivši sudija Milorad Mićo Potparić preminuo je 8. avgusta ove godine u 82. godini. Prije i poslije rata bio je sudija Višeg suda u Sarajevu. Kao sudija presudio je više od 2.000 godina zatvora, među kojima je i osam godina Vojislavu Šešelju, haškom optuženiku za ratne zločine. Šešelj je osuđen 1984. godine zbog napada na ustavni, ekonomski i društveni poredak tadašnje države.

Potparić je u postupcima koje je vodio izrekao i četiri smrtne presude, koje su kasnije preinačene u zatvorske kazne. Često je znao govoriti da bi smrtnu kaznu koja je našoj zemlji ukinuta potpisivanjem Dejtonskog sporazuma 1995. godine, vratio i da bi tada stopa kriminala u našoj državi defintivno bila smanjena.

Novinarka “Dnevnog avaza” je u tokom aprila i maja prošle godine provela nekoliko dana u razgovorima sa Potparićem, te napisala dosje u pet dijelova u kojima je Potparić opisao kome i zašto su izrečene smrtne kazne u BiH, te gdje su i kako strijeljani osuđeni na smrt.

Danas možete pročitati peti dio dosjea koji je objavljen 5. maja prošle godine.

DOSJE Zločini koji se ne zaboravljaju, kazna smrt strijeljanjem (V)

Osuđenik zadavio kuharicu
pa je mrtvu pokušao silovati

Milorad Potparić (80), koji je prije agresije na BiH bio sudija Višeg suda u Sarajevu, izrekao je četiri smrtne kazne, ali su preinačene u dugogodišnje robije. Smrtna kazna u našoj zemlji ukinuta je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma 1995. godine, a u bivšoj Jugoslaviji izricala se državnim neprijateljima te za krivična djela okrutnih ubistava, okrutnih razbojništava s smrtnom posljedicom i ubistva iz osvete.

Planirao bijeg

Potparić je u junu 1975. godine smrtnu kaznu izrekao Muji Hidi zvanom Mujka, rođenom 1950. godine u Semizovcu, u sarajevskoj općini Vogošća, jer je u Zenici zadavio i mrtvu pokušao silovati pomoćnu kuharicu Smilju Starčević, koja je imala 20 godina. No, kazna mu je preinačena u 20 godina robije.

- Hido je od 2. februara 1970. godine bio u Kaznenopopravnom zavodu Zenica na izdržavanju kazne strogog zatvora u trajanju od četiri godine zbog provalne krađe. Bilo mu je ostalo još tri mjeseca i 18 dana da bude pušten iz zatvora kada je tog kobnog 5. novembra 1973. godine odlučio da bježi - kazao je objašnjavajući ovaj slučaj na početku razgovora Potparić.

Hido je tokom izdržavanja kazne radio u čeličani Željezare Zenica i to na zidanju komora.
Taj dan je bio u sastavu radne brigade osuđenika KPZ-a Zenica određenih na rad u Željezari od 15 do 23 sata.

Faksimil presude Muji Hidi

- Tada je bio običaj da osuđenici po dolasku u Željezaru skinu zatvorsko odijelo, a obuku radno, a kada krenu nazad, ponovo se presvuku. U tom radnom odijelu kobnog dana oko 21 sat on je ušao u restoran koji se nalazio u krugu Željezare te otvorio ladicu registar kase s namjerom da ukrade novac, koji mu je bio potreban za bijeg. Novac nije tu našao te je ušao u prostoriju spremišta za hranu u kojoj je bila 20-godišnjakinja, koja je čekala da dođu kolege iz treće smjene kako bi razdužila svoju smjenu. Kako nije bio u zatvorskom, nego u radnom odijelu, ona nije odmah shvatila da je zatvorenik, nego je mislila da je neki od radnika i pitala ga je šta želi - pojasnio je nekadašnji sudija.

U tom momentu, s obzirom na to da je 20-godišnjakinja bila izrazito lijepa, prema njegovim riječima, kod Hide se javila želja za seksom i krenuo je prema Smilji.

Krvarila iz nosa

- Ona se opirala te ju je Hido udario šakom u nos i slomio ga, a potom je oborio na pod. Iako je krvarila iz nosa, ona se i dalje branila i udarala ga. Tada je on stavio obje ruke na njen vrat, snažno stegao i udavio je. Potom je mrtvoj Smilji skinuo gaćice i raširio noge namjeravajući da s njom mrtvom ima spolni odnos. No, u tom momentu su naišli radnici čeličane i zatvorski čuvari te nije uspio izvršiti obljubu nad mrtvom - ispričao je Potparić.

No, prije nego što je ubio pomoćnu kuharicu, Hido je taj dan, i to odmah nakon dolaska na kapiju, portiru rekao da treba kupiti cigarete, a što mu je on dozvolio. No, Hido je kupio flašu ruma koju je pri ulasku sakrio ispod mantila, a kasnije između cigli. Na zidanju komore radio je oko pola sata, a potom se sakrio između cigli i pio kupljeni rum.

- U krvi mu je pronađeno 1,29 promila alkohola u krvi, a tokom suđenja on je tvrdio da se ne sjeća kako je ubio 20-godišnjakinju. Iz KPZ-a Zenica pušten je uoči agresije na BiH. Koliko znam, još je živ, a nakon puštanja iz zatvora, prema mojim saznanjima, nije nikad više počinio krivično djelo - pojasnio je Potparić.

Osim Šemsi Šiljku iz Goražda, koji je ubio dvojicu braće Pleh, a o čemu je "Avaz" već pisao, te Muje Hide, Potparić je smrtne kazne izrekao Omeru Kolaru i Mati Laci. I njima su smrtne kazne preinačene u zatvorske od 20 godina.

Kamenom i nožem izmasakrirao rođaka

Mate Laco osuđen je jer je 22. decembra 1975. godine, oko ponoći, na seoskom putu u mjestu Kulijaši, općina Kiseljak, udarajući ga kamenom i ubadajući kuhinjskim nožem, ubio rođaka Nikola Lacu. Mate je Nikoli nanio 75 povreda i to 34 u predjelu glave i lica, a 41 u predjelu vrata, udova, grudnog koša, trbuha i leđa.

Seoski put na kojem je Mate ubio Nikolu

Motiv ubistva su neriješeni imovinski odnosi, odnosno šuma oko koje su se sporili Matin otac i Nikola, a što je dovelo do zategnutih odnosa između ostalih članova porodice. Kobne noći rođaci su se iz istog razloga prvo verbalno sukobili u kafani "Kod Kike", a potom je Mate pokušao pivskom flašom udariti Nikolu. No, nije uspio te je izašao iz kafane i na seoskom putu sačekao Nikolu koji je iz kafane pijan krenuo kući.

Dvojicu ubio ispred kafane

Omer Kolar bio je osuđen na kaznu smrti strijeljanjem jer je 26. novembra 1977. godine ispred ugostiteljskog objekta "Treskavica" u Kijevu, u sarajevskoj općini Trnovo, iz pištolja ubio Asima Kolara i Avdu Karića.

Faksimil smrtne presude Omeru Kolaru

- Prije ubistva Omeru su socijalni radnici oduzeli unuku. Prvo je pio kući, a potom je otišao u kafanu da pije. Ničim izazvan, u jednom momentu izvadio je pištolj i pucao u Asima i Avdu. Policajac koji se slučajno zadesio u kafani oteo mu je, srećom, pištolj u kojem je bilo još metaka. Da to nije uradio, nastalo bi, najvjerovatnije, još veće krvoproliće. Kolaru je smrtnu kaznu ukinuo Vrhovni sud Bosne i Hercegovine i zamijenio je kaznom zatvora od 20 godina.

(Kraj)

Petio dio dosjea objavljen 5. maja prošle godine