Razgovarala:Semira DEGIRMENDŽIĆ

Srđan Blagovčanin, ekspert za vladavinu prava koji radi za “Transparency International”, Svjetsku banku i brojne druge međunarodne institucije, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govori o problemu korupcije u BiH, o čemu je nedavno s Borisom Divjakom uradio i studiju koju je objavio i Centar za transatlantske odnose Univerziteta “Johns Hopkins” u Vašingtonu.

Blagovčanin ističe da aktuelna vlast u BiH nije spremna da se suoči s ovim problemom, koji sama generira, niti da provede bilo kakve reforme. Stoga Blagovčanin smatra da bi i EU trebala imati robusniji pristup ovom problemu u BiH, koji bi podrazumijevao i zamrzavanje imovine i zabranu putovanja korumpiranim liderima.

Politička korupcija

Dok bh. zvaničnici govore da svim silama „utiru“ evropski put, iznijeli ste u Vašoj studiji alarmantne podatke o političkoj korupciji u BiH. Šta je Vaš glavni zaključak?
 
- Analizirajući ukupno stanje u zemlji, u svim njenim društvenim, državnim i ekonomskim institucijama, nameće se vrlo jasan i nedvosmislen zaključak - najveći problem BiH je politička korupcija. Ili, da budem do kraja jasan, činjenica da sve društvene, državne i ekonomske odnose u zemlji kontrolišu tri ili četiri čovjeka, s primarnim ciljem da zaštite kriminalom stečeno bogatstvo i dodatno ga uvećaju.

Institucije su samo paravan putem kojeg se stvara privid funkcionalnosti sistema. Zato imamo situaciju da sve veći broj građana živi u siromaštvu, da su državni budžeti nedostatni da pokriju troškove, jer se svakodnevno zbog korupcije gube deseci miliona, a kriminal pod pokroviteljstvom vlasti cvjeta.

Ko će se uhvatiti ukoštac s problemom korupcije ako ona „izvire“ iz najviših struktura vlasti?

- Ono što mi zagovaramo u ovoj studiji jeste robusniji pristup Evropske unije. Posljednjih deset godina imali smo priliku da se uvjerimo da politički lideri ne žele reforme, što je i logično. Jer, ukoliko bi se stvarne reforme provele, oni bi završili iza rešetaka. Imali smo priliku to da vidimo na primjeru Hrvatske i Rumunije.

Robusniji pristup EU bi podrazumijevao identifikovanje slučajeva korupcije koje vlasti moraju procesuirati, zatim zamrzavanje imovine i zabranu putovanja korumpiranim liderima. Isto tako zagovaramo snažnije korištenje međunarodnih mehanizama procesuiranja korupcije, istražni organi EU zemalja i SAD moraju snažnije podržati bh. institucije u procesuiranju korupcije, a u nekim slučajevima je moguće da na temelju međunarodnih dokumenata ili vlastitih zakonodavstava određene slučajeve i sami procesuiraju. Uz sve to potrebno je dodatno ojačati bh. institucije, prije svega Tužilaštvo BiH, službe revizije i poreske uprave.

Predstave za javnost

Ukazivali ste ranije na pronevjere donacija za BiH, o čemu su vođene i istrage, ali nikada nisu dovedene do kraja. Ima li nade da se to pitanje ikada razriješi?

- Što vrijeme više prolazi, sve manja je vjerovatnoća da ćemo ikada dobiti odgovore na ta pitanja. Međutim, i dalje mislim da se, uz podršku zemalja donatora koji su ustupali sredstva BiH, može utvrditi barem dio pronevjera i uz oduzimanje te imovine učiniti satisfakciju građanima BiH kojima su ta sredstva bila namijenjena. Ne treba imati iluzije da politička elita čini sve da do toga nikada ne dođe.

Koliko je aktuelna vlast spremna sama i bez pomoći i pritisaka međunarodne zajednice provesti neophodne reforme?

- Svi mi, ali i EU, SAD i drugi međunarodni akteri moramo biti svjesni da je isključivi i jedini interes političkih lidera u BiH status quo. Svaka reforma za njih znači ograničavanje njihove moći i korak bliže procesuiranju. Stoga ne treba imati dileme da su oni spremni na sve da bi opstruisali reforme. Zato ćemo i dalje imati priliku da gledamo predstave za javnost u vidu insceniranih kriza oko referenduma, popisa, otkazivanja posjeta zvaničnicima iz regiona... Zato mislim da bez robusnijeg pristupa EU i nametanja vladavine prava kao ključne teme i reformskog prioriteta neće biti moguće ništa bitnije postići.

Policija i pravosuđe pod kontrolom stranaka

Kako natjerati policijske agencije i pravosudne institucije na odlučniju borbu protiv kriminala i korupcije?

- Trenutno stanje je takvo da su policijske agencije i pravosudne institucije pod punom kontrolom političkih partija. Ono što mi vidimo kao ključni korak jeste da se osigura njihova nezavisnost kroz transparentan proces imenovanja rukovodećih kadrova, a koji bi bio praćen i na izvjestan način verifikovan od EU i civilnog društva. Potrebno je ojačati njihove kapacitete za složene finansijske istrage i osigurati adekvatnu saradnju sa službama revizije i poreskim upravama.

Nepoznati investitori s Djevičanskih otoka

Potreba prijave imovine zvaničnika i javna objava finansijskih izvještaja državnih firmi također su prijedlozi na čijoj provedbi insistirate u Vašoj studiji. Zašto?

- Institut prijavljivanja imovine zvaničnika pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću postoji kao takav u većini razvijenih demokratija. Mi smo, nažalost, krenuli u pogrešnom pravcu, pa tako imovinski kartoni, osim što ih niko ne provjerava, nisu ni javno dostupni. To se mora pod hitno promijeniti. I tu vidimo snažniju ulogu EU, kroz insistiranje na tome i pružanje tehničke podrške tom procesu. Isto tako potpuno je neshvatljivo da su najveći investitori u BiH registrovani na Djevičanskim ili Kajmanskim otocima ili su nepoznati javnosti, to se mora zakonski regulisati. Javna preduzeća su već godinama organizacioni dijelovi političkih partija. U njima zapošljavaju svoje ljude, a istovremeno izvlače novac iz preduzeća. To se mora pod hitno promijeniti, bojim se da je privatizacija, ali, naravno, potpuno transparentna, tu najbolje rješenje.