Da svako prisluškuje svakog, uopšte nema dileme, ali da te ulove ovako naivno, gotovo dječje, to je naprosto glupo, prokomentarisao je snimke razgovora slovenačkih diplomata na osnovu kojih je "Kurir", a zatim i srpsko izdanje "Njuzvika", i objelodanio Aferu Piranski zaliv, hrvatski general Mate Laušić, bivši načelnik Uprave vojne policije u Oružanim snagama Hrvatske.

Sada već bivši slovenački član međunarodnog Arbitražnog suda u Hagu Jernej Sokolec očito je duže vrijeme bio u vidokrugu obavještajnih službi, a profesor Vlatko Cvrtila sumnja da su ga snimali hrvatski obaveštajci.

- Prije bih rekao da su to bili Amerikanci ili Britanci - kaže on za "Jutarnji list".

Sokolec i Simona Drenik, diplomata MIP Slovenije, katastrofalno su pogriješili što su razgovarali mobilnim telefonima jer njih mogu da prisluškuju i amateri.

- Trebalo je da se nađu na nekom pustom mjestu, u parku ili šumi, na mjestima gdje nema mnogo ljudi, i tamo bi bili bezbjedniji. Mada, ne baš sasvim bezbjedni - kažu hrvatski stručnjaci za bezbjednost..

Poznato je da sve što leti može i da se ulovi, ali Laušić, koji je obezbjeđivao Josipa Broza i Franju Tuđmana, otkriva da su najmanje oprezni političari, ljudi iz akademske zajednice, pravnog sistema i novinari.

- Za razliku od poslovnih ljudi, pogotovo iz većih kompanija, koji striktno poštuju procedure i znaju kako se koristi mobilni telefon ili laptop. Najpovjerljiviji poslovni razgovori vode se na mjestima gdje je teško prisluškivati, a nikada mobilnim telefonom - kaže Laušić, koji je, inače, nedavno pronašao na Jakuševcu brojna tajna dokumenta Ministarstva odbrane koja su nekako završila na deponiji.

Šta je krenulo naopako kod Sekoleca i Drenikove? Prije svega, glave su im došli nemar i naivnost. Mreža obavještajaca kontroliše briselske institucije, pa je trebalo da Slovenci znaju da ih neko prati i snima. Pitanje je samo da li su im i državne institucije dale prave savjete ili su naprosto obavještajci koji su snimili razgovore i prikupili razne podatke bili lukaviji i spretniji.

Sudeći po tome što Slovenija bruji od rasrava o nesposobnosti tamošnje tajne službe, moguće je da su Sokolec i Drenikova bili prepušteni sami sebi, što je katastrofalna greška. Stručnjaci za bezbjednost i špijuni s kojima je razgovarao "Jutarnji list" kažu da su njih dvoje sigurno imali instrukcije o mjerama bezbjednosti i da je propusta bilo na sve strane.

- I da ugasite mobilni i držite ga u džepu isto je kao da je uključen. Tehnika je otišla tako daleko da i mi koji smo u struci ostajemo fascinirani kada sve to vidimo - kaže Laušić i dodaje da ne postoji bezbjedni mobilni telefon - sve zavisi od toga koliko ste zanimljiva meta.

Zato je najvažnije poštovati mjere i pravila bezbjednosti.

Slovenci su, tvrdi Laušić, sve mogli da izbjegnu da su se držali jednostavog pravila da paze šta govore, pred kim govore i gdje govore. Šefovi u poslovnom svijetu nalaze se na skrivenim mjestima i dogovaraju se, a rukovodioci prije važnih sastanaka ostavljaju mobilne telefone van sale za sastanak. I na laptop mora da se pazi.

- Nikako ne smijete da ga ostavljate na zadnjem sjedištu, nego u prtljažniku - kaže Laušić.

Podsjećamo, "Kurir" je otkrio aferu o arbitraži Piranskog zaliva, a srpsko izdanje "Njuzvika" je i objavio transkripte koji to dokazuju, da su slovenačke diplomate vršile uticaj na međunarodne sudije Arbitražnog suda da granicu Piranskog zaliva postave u korist Slovenije tako što će joj dodijeliti 2/3 tog zaliva.

I u Hrvatskoj i u Sloveniji digla se velika prašina, a glavni akteri afere, slovenački član Arbitražnog suda Jernej Sekolec i slovenačka predstavnica Simona Drenik, podnijeli su ostavke.

Hrvatski premijer Zoran Milanović je objavio da će Hrvatska izaći iz tog postupka "jer je kontaminiran", a danas je za to tražio i dobio jednoglasnu podršku cijelog Sabora. I hrvatska Vlada je donijela odluku o tome i obavjestila sve nadležne.

U Sloveniji smatraju da Hrvatska nema pravo da se jednostrano povuče iz arbitražnog sporazuma, a u čitavoj aferi za Ljubljanu je najveći problem činjenica da je neko nedozvoljeno snimao razgovore slovenačkih predstavnika u Arbitražnom sudu. Slovenija je u međuvremenu imenovala novog arbitra - predsjednika Međunarodnog suda pravde Ronija Abrama, ali Hrvatska ističe da to više nema nikakvog uticaja.

Međutim, iz Evropske komisije poručuju Zagrebu da će se arbitražni postupak nastaviti bez obzira na odluku Hrvatske.