Vrijeme je da Ujedinjene nacije, 70 godina pošto su formirane, razmotre mogućnost reformi, čije je provođenje uslov da bi UN funkcionisale u svijetu u kojem su sukobi sve rascjepkaniji, a krize sve duže, što je praćeno promjenom ravnoteže geopolitičkih sila, ocijenila je šeficaPrograma UN za razvoj, bivša novozelandska premijerka Helen Klark (Helen Clark).
Prema njenim rečima, novi svjetski poredak znači neophodnost promjena i u drugim međunarodnim organizacijama, posebno finansijskim institucijama, kao što su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka.
Uz konstataciju da postoji kriza rješenja ostvarenih poslije Drugog svjetskog rata, Klark je ocijenila da "nije lako izmisliti alternativu za UN", već da svjetsku organizaciju treba osposobiti da funkcioniše.
Savjet bezbjednosti svjetske organizacije danas odražava svijet kakav je bio 24. oktobra 1945. godine, kada su UN formirane, sa pobjednicima iz Drugog svjetskog rata - Kinom, Francuskom, Rusijom, Velikom Britanijom i SAD, kao jedinim stalnim članicama i to sa pravom veta.
Klark ističe da, uprkos tome, zemlje u razvoju smatraju da su UN forum gdje njihov glas može da se čuje, u krajnjem slučaju u Generalnoj skupštini svjetske organizacije, piše "Gardijan".
"Onda dolazimo do Savjeta bezbjednosti, koji je i dalje posljeratno rješenje, mada svijet više tako ne izgleda. Posljednji ozbiljan pokušaj reforme UN je bio prije više od 10 godina, kada sam bila novozelandska premijerka", izjavila je Klark.
Ona ne očekuje da će doći do velikih promjmena u vezi 17 ciljeva održivog razvoja, koji bi, kao zamjena za Milenijumske ciljeve razvoja, trebalo da budu usvojeni u septembru u UN, predviđajući eliminisanje siromaštva, gladi i nejednakosti i promovisanje mira.
Dugi oružani sukobi, od Sirije, preko Centralnoafričke Republike, do migranata koji rizikuju živote da bi pobjegli od rata, ukazuju na nesposobnost globalnog političkog sistema da pronađe dugoročna rješenja.
Klark je navela da su razvojna sredstva za borbu protiv razloga sukoba već utvrđena.
Kada su UN osnovane, dijelovi mandata vezani za mir i bezbjednost su se odnosili na zaustavljanje ratova između nacija i to je sada prilično uspješno.
Više nema mnogo ratova između nacija, ali se, ipak vodi mnogo ratova, uglavnom unutrašnjih, sa različitim učesnicima, promjenama saveznika i snaga, raznim ideologijama, izjavila je Klark.
Ona je ocijenila da UN moraju da razviju sredstva kako bi mogle da djeluju u tim situacijama.
Razvojna sredstva su tu, ali da li su i politička i bezbjednosna? Postoji li volja u Savjetu bezbjednosti da se bavi tim problemima, upitala je Klark.
