Obilježavanje srebreničke tragedije počelo je 11. jula 1997. u Ravnama kod Kladnja, dvije godine nakon genocida nezapamćenog u posljednjih 60 godina, a održano je pod sloganom „Ne zaboravimo mrtve, mislimo na žive“.
Tada je uz prisustvo više od 3.000 ljudi klanjan prvi dženaza-namaz u odsustvu za sve ubijene. Dženazu je predvodio tadašnji reisu-l-ulema Mustafa-efendija Cerić. Te su godine preživjeli Srebreničani posjetili i Nezuk nadomak Sapne. Nezuk je bila prva destinacija srebreničkih boraca koji su se u julu 1995. probili iz obruča.
Potočari 13. jula 2000. godine: Prva dženaza u odsustvu u Srebrenici
Ko nas je izdao
Srebrenička tragedija po drugi put je obilježena godinu kasnije, u prepunoj sali Sportskog centra Mejdan u Tuzli. Ovo tragično sjećanje održano je pod motom „Ako nema živih, nema ni Dejtona“. Oko 5.000 žena Srebrenice i Podrinja tada je tražilo krivce za srebreničku tragediju. Na tom skupu, osim agresoru, upućena je osuda i međunarodnoj zajednici u našoj zemlji i tadašnjim vlastima BiH.
Treća godišnjica obilježavana je širom BiH, odnosno u više gradova, pod sloganom „Ko nas je izdao“. Tada su organizirane posjete mezarjima u Boriću, Golom brijegu u Tuzli, Živinicama i Sarajevu te komemorativnim centrima u Tuzli i Visokom, gdje su se nalazili i još nalaze posmrtni ostaci ekshumiranih Srebreničana.
Potočari 11. jula 2001.: Druga dženaza u odsustvu
Četvrta godišnjica srebreničkog genocida organizirana je 13. jula 2000. ispred kapije bivše Fabrike akumulatora u Potočarima, gdje su Srebreničani bili zatočeni, a muškarci od 12 do 80 godina odvajani od žena i odvođeni na mučenje i strijeljanje. Na tom mjestu je nakon Ravni, drugi put klanjana dženaza u odsustvu.
Skup u Potočarima bio je isključivo vjerskog karaktera, a jedini govor posvećen srebreničkoj tragediji održao je dan ranije u Sarajevu tadašnji visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič (Wolfgang Petrich), otvarajući izložbu ručnih radova žena Srebrenice.
Kamen temeljac
Peto obilježavanje 11. jula 2001. održano je također u Potočarima, na lokalitetu gdje će biti ukopavane identificirane žrtve. Tada je nakon klanjanja podne-namaza proučena dova i postavljen kamen temeljac za gradnju Memorijalnog centra.
Naredna godišnjica srebreničkog zločina obilježena je na istoj lokaciji kao i prethodne dvije godine. Prva dženaza u prisustvu i ukop obavljeni su 31. marta 2003., kada je ukopano 600 identificiranih žrtava. Tada je bivši američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton) otvorio Memorijalni centar. Iste godine 11. jula ukopana su 282 tijela. Od zvaničnika RS prvi je dženazi 2004. godine prisustvovao Mladen Ivanić.
Klinton 2003. u Srebrenici: Otvorio Memorijalni centar
Da se nikome nikad ne ponovi Srebrenica!
Osim vjerskog obreda, 11. jula 2001. postavljen je nišan s tekstom dove proučene prethodne godine u Potočarima, koji je ujedno označio početak gradnje Memorijalnog centra Potočari.
Tekst dove glasi:
"U ime Boga Milostivog,
Samilosnog
Molimo Te Bože
Svemogući,
Neka tuga postane
nada!
Neka osveta bude
pravda!
Neka majčina suza
Bude molitva:
Da se nikome nikad
Ne ponovi Srebrenica!"
