BIH

Torkan: Zapad bi drugačije postupio da su u Srebrenici bili nemuslimani

Čelnik iranske delegacije i savjetnik iranskog predsjednika Hasana Rohanija

Fena

10.7.2015

Da su nemuslimani nastanjivali Srebrenicu tokom 1990-ih godina, sigurno je da bi reakcija bila drugačija. Ne mogu ne reći da je jedan od razloga nemara zapadnih zemalja taj što su žrtve bili muslimani, kazao je čelnik iranske delegacije Akbar Torkan i savjetnik iranskog predsjednika Hasana Rohanija povodom sutrašnjeg obilježavanja 20-godišnjice od genocida u Srebrenici
Ovo nije prva posjeta Torkana Bosni i Hercegovini. Prvi put je boravio u našoj zemlji za vrijeme Jugoslavije prije 34 godine, a i posjećivao je našu zemlju tokom rata. 

Kazao je da je došao u ime Islamske Republike Iran kako bi osudio genocid koji se dogodio u Srebrenici. 

- Mi nikada nećemo zaboraviti ovaj zločin i uvijek ćemo ga osuđivati. Činimo sve kako bi održali uspomenu na ovaj događaj koji se desio pred očima svjetske javnosti i pred očima zapada - kazao je Torkan. 

Objašnjava da su predstavnici zapadnih zemalja koji će doći sutra na obilježavanje 20.godišnjice genocida u Srebrenici isti oni čije su zemlje mogle spriječiti da se taj genocid dogodi. Kaže da su i tijela koja djeluju pri UN-u bila prisutna u ovoj zemlji tokom agresije i nisu učinile ništa da spriječe genocid. 

Komentirajući odluku Rusije da ne podrži rezoluciju o genocidu u Srebrenici pred Vijećem sigurnosti UN-a, bivši iranski ministar odbrane je kazao da bez obzira na sadašnji stav zapadnih zemalja, suština stvari je da se ovdje desio jedan stravičan zločin. 

- Iz ovog svega se treba izvući jedna povijesna pouka da se nikada više ništa slično ne ponovi. Ne može se zaboraviti niti zanemariti činjenica da se ovaj zločin desio pred očima zapada i svjetske javnosti. Ponašanje zemalja je važno u trenutku u kojem se to desilo i to ponašanje se treba uzeti u obzir - rekao je on. 

Smatra da bi se zapadne sile trebale izviniti zbog omogućavanja genocida i da je to najmanje što oni mogu uraditi. 

Kazao je da zvanični Teheran smatra Srebrenicu zločinom protiv čovječnosti. Izrazio je žaljenje zbog neusvajanja rezolucije u UN-u i da je to mogao biti korak naprijed. 

- To je bila dobra prilika za zapadne zemje da na neki način ublaže bol žrtava i žao nam je što se to nije desilo. Mi u svakom slučaju osuđujemo ovaj zločin i podržavamo svaki korak koji vodi ka njegovoj osudi - kazao je on. 

Upitan o sklapanju konačnog sporazuma s Iranom vezano za nuklearnu energiju, Torkan je kazao da očekuje da će danas biti usvojen konačni sporazum, dodavši da je sve spremno da se objavi konačna odluka. 

- Jedna loša vijest je stigla danas, a to je da pregovaračke strane govore oprečne stvari. Mi očekujemo da će se to danas riješiti. Ono što je ranije dogovoreno u Lozani i Ženevi je ono čega se Iran želi držati. Međutim, druga strana želi da se vrate na stanje prije Lozane i Ženeve - kazao je on. 

Torkan dodaje kako Zapad počinje shvatati da je saradnja s Iranom jedini način da se stabilizira region i da je „Iran put za mir i sigurnost u zapadnoj Aziji“. 

S obzirom da je Torkan sekretar Vrhovnog vijeća za slobodne i posebne ekonomske zone, upitan je da prokomentira trenutnu ekonomsku situaciju u Iranu i koja očekivanja ima nakon sklapanja sporazuma i ukidanja sankcija. 

- Kako bi se riješili potrebe koje društvo ima potreban nam je rast od osam posto. Trud i zalaganje koje je uložila vlada predsjednika Rohanija je u prošloj godini rezultirala privrednim rastom od tri posto. Međutim, to nije dovoljno za ovo rješavanje problema, posebno nezaposlenosti. Ukidanjem sankcija prirodno je da će se restrikcije smanjiti i da će se privreda pospiješiti. Izvoz nafte će se udvostručiti. Kada je u pitanje rješavanje problema vezano za tehnologiju imat ćemo veće mogućnosti, ali je potreban novi obim investicija za nastavak ekonomskog rasta Irana - kazao je Torkan. 

Na prvo mjesto za oporavak iranske ekonomije stavio je strane investicije i zone slobodne trgovine. 

- U slobodnim privrednim zonama imamo sistem 'single-window', najmanje moguće ograničenje, oslobođenost od poreza, oslobođenost od carinskih tarifa, izuzeti smo od zakona o radu i zakona o bankama i te zone su oslobođene od zahtjeva za vizu tako da mi očekujemo da će se prve investicije ostvariti u tim zonama - objasnio je Torkan, dodavši da najviše računaju na iransku dijasporu i njihova ulaganja, a potom i strane investicije. 

Upitan o tome na koji način unaprijediti saradnju između Irana i BiH, savjetnik iranskog predsjednika je rekao da Iran i BiH imaju dobre odnose, ali ima prostora za unapređenje.

- U oktobru ove godine imamo sjednicu zajdničke privredne komisije BiH i Irana. Prošle godine su se pojavile određene prepreke. Nadamo se da će biti otklonjenje. Niti jedna nije bila s naše strane jer je naš narod naklonjen Bosanscima i Hercegovcima. Nije to politička naklonjenost nego je iz srca i mi smo to pokazali u prošlosti. Ajatolah Hamnei je boravio u posjeti Bosni i Hercegovini i dobro je poznaje. Nadamo se da će se otklanjenjem ovih prepreka utrti put za razvoj odnosa - zaključio je Torkan.