U Bosni i Hercegovini prije 20 godina je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka zbog njihove religije. Poredani su jedan do drugoga i strijeljani. Ubice su se od pokolja odmarale uz cigaretu, neki su se snimali dok ubijaju. Pedeset godina nakon što su izgovorene riječi "nikad više", srebrenički genocid otvorio je još jedno krvavo poglavlje svjetske historije, poglavlje koje još nije zatvoreno.
Kada sam se prvi put našla na masovnoj grobnici u BiH, prije 20 godina, bila sam zgrožena. Ne samo dokazima pokolja i brutalnosti nego i poražavajućim neuspjehom – neuspjehom zakona, zatajenjem morala i humanosti.
Ruševine sukoba
Ponovo ću biti u Srebrenici, ovaj put na obilježavanju 20. godišnjice genocida. Kao povjerenica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) od 2001. godine, posjetila sam taj grad mnogo puta. Moj prvi sastanak s majkama Srebrenice bio je na prvu godišnjicu njihovog zastrašujućeg gubitka. Nakon toga često sam bila u njihovom društvu, u društvu žena koje su među najhrabrijim i najinspirativnijim osobama koje sam imala čast upoznati. Ne odustaju od pravde i odbijaju se spustiti na nivo ljudi koji su ubili njihove očeve, muževe i sinove: ne žele mrziti.
Umjesto toga, svjedočila sam njihovim susretima sa ženama, Srpkinjama i Hrvaticama, dok se zajedno bore da prihvate smrt svojih muževa, sinova i očeva - koje su, u nekim slučajevima, ubili muževi ili sinovi žena s druge strane stola. One su dio ICMP-ovih pokušaja razvijanja solidarnosti, pomirenja i pravde u ruševinama sukoba. Kaže se da ako tražiš pravdu, mir će sam doći. Možda je tako. Suprotno je sasvim sigurno – ako nema pravde, neće biti ni mira.
Međunarodna komisija za nestale osobe osnovana je na samitu G-7 1996. godine u Lionu. Cilj je bio pomoći zemljama zapadnog Balkana da pronađu i identificiraju više od 40.000 osoba nestalih tokom sukoba početkom devedesetih. Dvadeset godina kasnije, pronađeno je i identificirano više od 70 procenata ukupnog broja nestalih, što predstavlja besprimjeran uspjeh. U BiH su pronađene skoro 23.000 nestalih, a od oko 8.000 prijavljenih nestalih iz Srebrenice, ICMP je uspio identificirati 6.930 osoba.
Primjena preciznih naučnih metoda, uključujući analizu DNK, omogućila je identifikaciju ubijenih, a u brojnim slučajevima pomogla je utvrditi i mjesto zločina. Zahvaljujući tome, bilo je moguće pokrenuti sudske procese protiv odgovornih za masakr. Pred Sudom BiH našlo se 50 optuženih za ratne zločine počinjene u Srebrenici i oko nje u julu 1995. godine, a pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju našlo se 20 osoba, uključujući Slobodana Miloševića, Ratka Mladića i Radovana Karadžića, koji su bili dio suđenja za ratne zločine počinjene u Srebrenici. Suđenja Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću su u toku.
Bijeli nišani
Na svakom od 1.000 bijelih nišana uklesano je ime. Jedanaestog jula bit će ukopano više od 100 tijela identificiranih u proteklih godinu dana. Počinioci zločina pokušali su izbrisati trag o postojanju ovih ljudi, ukloniti ih iz sjećanja. Rasuli su njihove kosti. Ali, nestali su pronađeni i položeni na vječni počinak. To je snažan odgovor na genocid. Dio je dugog i sporog procesa dostizanja pravde, utvrđivanja istine, konstruktivnog saosjećanja koje može ublažiti razarajuću bol s kojom žive ožalošćeni.
Aktivno, neumoljivo i glasno prisustvo porodica nestalih bez obzira na nacionalne, religijske i etničke podjele, ključno je da bi domaće vlasti i međunarodne agencije preuzele odgovornost i postavile temelje trajnom miru. Istina, saosjećanje i pravda protuotrov su nasilju i mržnji. To moramo prihvatiti i promovirati danas, kada se suočavamo s novim i strašnim kultovima netolerancije i smrti.
(Autor teksta je kraljica Nur, ICMP-ova povjerenica od juna 2001. godine.)
Odgovor na strahote
Odgovor ICMP-a na strahote Srebrenice jesu učinkovite strategije utemeljene na najnovijoj tehnologiji i promicanju vladavine zakona. Danas se taj pristup primjenjuje širom svijeta u svim slučajevima nestanaka, uključujući nesreće, trgovinu ljudima i migracije – radi se o praktičnoj reakciji koja podržava istinu i pravdu i bori se protiv nasilja, mržnje i nehumanosti.
