Podaci koje s kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko šalju europska letjelica Rosetta i njena sonda Philae na površini komete ukazuju da je iznimno vjerovatno kako se na površini te komete nalaze organske molekule.

Astronom i astrobiolog, profesor Chandra Winckramasinghe, koji je sudjelovao u planiranju europske misije na kometu, vjeruje kako bi 67P mogao biti dom mikrobima poput ‘ekstremofila,’ koji žive na najnegostoljubivijim područjima Zemlje.

Winckramasinghe i njegov kolega dr. Max Wallis sa Univerziteta u Cardiffu tvrde kako se konstantno obnavljanje tamnog materijala na površini komete može objasniti jedino postojanjem organskih molekula.

- Tamni materijal na površini planete neprekidno isparava zbog Sunčevog zračenja, ali se i stalno obnavlja. Nešto to stvara vrlo velikom brzinom, izjavio je Winckramasinghe.

- Takva se pojava jako teško može objasniti pre-biotičkom hemijom, kazao je.

Winckramasinghe je, još u vrijeme planiranja misije na kometu, lobirao da se među naučne instrumente letjelice Rosetta i sletne sonde Philae uključe i instrumenti koji bi mogli detektirati prisustvo života, no bio je odbijen.

- U to vrijeme, svi su mislili da je to bizarna ideja, rekao je profesor.

- Ono što danas tvrdimo jest da podaci koji stižu s komete nedvosmisleno, po meni, ukazuju na mikroorganizme koji su uključeni u formiranje ledenih struktura, zaslužni za prisustvo brojnih aromatskih ugljikovodika, i vrlo tamnu površinu, izjavio je Winckramasinghe.