Rasprodaja državnog kapitala u osam javnih kompanija vrijednog 820 miliona KM, kako je to zamislila Federalna vlada, kojoj, prema riječima premijera FBiH Fadila Novalića, što prije treba novac, prema dostupnim informacijama iz Agencije za privatizaciju u FBiH (APF) te pojedinih preduzeća, neće ići ni izbliza lako. Ne samo zbog potrebe da proces dobije podršku u Parlamentu FBiH, gdje ne postoji većina, nego i zbog situacije u tim kompanijama.
Tako, naprimjer, u "Aluminiju", gdje je Federalna vlada prvi put prošle godine uspjela registrirati državni kapital od 44 posto, postoji niz koraka koje treba poduzeti kako bi se uopće moglo razgovarati o bilo kakvoj privatizaciji državnog kapitala u ovoj firmi. Ovo se tvrdi u zvaničnoj dokumentaciji Agencije za privatizaciju u FBiH, gdje se navodi da je izmirenje obaveza prema zaposlenicima koji imaju pravo na obeštećenje preduvjet broj jedan.
Dokumentacija APF-a
Također, navodi se da tender kao metoda privatizacije, "zbog nemogućnosti donošenja odluka u vezi s ugovorom preuzetim obavezama nije prihvatljiv ako se radi o manjinskom kapitalu", što je ovdje i slučaj.
Nadalje, aktuelni direktor "Aluminija" Nikica Ljubić ranije je u otvorenom pismu poručio premijeru Novaliću da se odrekne ovog stava u vezi s privatizacijom te da, prije svega, ispoštuje "nikada ispoštovanu stavku iz aneksa sporazuma o rješavanju otvorenih pitanja između Vlade FBiH i Aluminija, o subvencioniranju proizvodnje aluminija".
Kada je riječ o državnoj imovini „Željezare" Zenica, koja bi se mogla prodavati, i to bi moglo biti izuzetno komplicirana situacija s obzirom na to da se vodi spor s kompanijom "Arcelor Mittal", koja je ranijom privatizacijom preuzela veći dio „Željezare".
Zanimljivo je i da je Novalićeva vlada odlučila prodati i preostali dio od 22,1 posto neprivatiziranog kapitala "Energopetrola" uprkos činjenici da se trenutno u Općinskom sudu Sarajevo vodi sudski proces protiv bivšeg premijera Nedžada Brankovića (SDA) i ostalih zbog sumnji u kriminalnu dokapitalizacije ove naftne kompanije. Kao što je poznato, Federalna vlada Ahmeta Hadžipašića u septembru 2006. godine potpisala je ugovor sa INA-MOL-om, čime je ovaj hrvatsko-mađarski konzorcij postao vlasnik 67 posto kapitala "Energopetrola".
Sarajevo-osiguranje
Kada je riječ o privatizaciji većinskog kapitala "Energoinvesta", prema ranijoj odluci bilo je predviđeno da se to uradi putem javnog prikupljanja ponuda. No, bez finansijske konsolidacije i restrukturiranja preduzeća to neće biti moguće, o čemu govore informacije koje su nedavno predočene Vladi FBiH.
Upitan je interes investitora
Komentirajući najavu Vlade FBiH da će ići u privatizaciju navedenih osam preduzeća, ekonomski analitičar Zlatko Hurtić rekao je za "Avaz" da veći dio ovih preduzeća bilježi loše rezultate u poslovanju, kao i gubitak vrijednosti.
- Ovo, zajedno s činjenicom da Vlada u većini njih ima manjinski paket, stavlja pod upitnik mogućnost uspješne privatizacije. Upitno je hoće li se naći investitori koji će biti spremni platiti onoliko koliko Vlada FBiH očekuje - kazao je Hurtić.
