Posljednjih mjeseci mnogo se pričalo o Grčkoj i dužničkoj krizi koja potresa tu zemlju. Ipak, većina ljudi i dalje ne razumije najbolje kome i koliko Grčka duguje.
Grci će danas na referendumu odlučiti da li će prihvatiti uslove kreditora, a premijer Alexis Tsipras najavio je podnošenje ostavke ukoliko građani kažu „da“.
Grčka vlada ukupno duguje oko 323 milijarde eura, a u tu cifru nije uključen dug građana i privatnih banki.
Većinu duga drže zemlje Eurozone - oko 60 posto (141.8 milijardi), deset posto drži MMF, Evropska centralna banka šest, grčke banke tri, druge vrste pozajmica predstavljaju 15 posto, a na bilatelarne dugove otpada oko 16 posto, piše BBC.
Što se tiče zemalja, Grčka najviše novca duguje Njemčakoj, oko 68.2 milijarde eura, Francuskoj 43.8 milijradi, Italiji 38.4 milijarde, Španiji 25 milijardi, Holandiji 13.4, SAD-u 11.3, Ujedinjenom Kraljvstvu 10.8, Belgiji 7.5, Austriji 5.9 i Finskoj 3.7 milijardi eura.
Od institucija, MMF-u duguju 21.4 milijarde i Evropskoj centralnoj banci 18.1 milijarda.
Vezana vijest: HISTORIJSKI DAN Grci danas na referendumu odlučuju o svojoj sudbini
Naravno, problem oko grčkog duga je mnogo komplikovaniji da bi se detaljno mogao objasniti u samo nekoliko rečenica, a kompleksnost je takva da je i većina Grka, koji će danas glasati na referendumu, priznala kako ne znaju tačno o čemu se radi.
Šta će referendum postići?
Ukoliko glasaju „ne“, to bi Tsiprasu dalo veći legitimitet u odbijanju uslova kreditora, pošto bi iza njegovog stava bila volja grčkog naroda.
Posljednji referendum u Grčkoj održan je 1974. godine, nakon pada vojne hunte, a tada je pitanje bilo jasno – da li želite da Grčka bude kraljevina ili republika. Grci su izabrali republiku.
Sada već mnogi smatraju da je stvarni rok za isplatu naredne rate kraj ovog mjeseca kada na naplatu dolazi 3.5 milijardi eura koje se duguju Evropskoj centralnoj banci. Ukoliko do tada ne bude u praksu stavljen program pomoći, Grčkoj prijeti potpuno zatvaranje banaka, što bi spriječilo isplatu penzija i plata.
Kakav efekat bi bankrot Grčke imao na ekonomiju svijeta?
Od kako je Grčka dužnička kriza počela 2010. godine, većina međunarodnih banaka i stranih investitora prodavali su grčke obveznice i dionice, čime su se osigurali u slučaju pada Grčke. Zbog toga, bankrot ne bi imao katastrofalnog efekta na svjetsku ekonomiju, ali bi i na političku scenu u budućnosti, s obzirom da bi to bilo prvi put da država Eurozone banktorita.
Također, i u slučaju da Grčka napusti Eurozonu, EU se već osigurala kako bi se zaštitila od posljedica takvog scenarija, piše New York Times.
Kako je Grčka došla u sadašnju poziciju?
„Implodiranje“ Wall Streeta 2008. godine pogodilo je sve zemlje svijeta. Već u oktobru 2009. godine Grčka je saopćila da je godinama „podcjenjivala“ svoj deficit. Drugim riječima, grčka vlada je uzimala dugove jednim dijelom lažirajući financijske izvještaje.
Takozvana „Trojka“, odnosno MMF, Evropska centralna banka i Evropska komisija dogovorili su izvlačenje Grčke sa 240 milijardi eura, odnosno 264 milijardi u današnjem novcu.
Ako je Grčka dobila toliko novca, zašto je još uvijek u problemima?
Novac koji je dala Evropa nije otišao u grčku ekonomiju, već isključivo u otplatu međunarodnog duga. Ipak, to je uklonilio samo dio duga, a u međuvremenu, dugom opterećena Grčka ekonomija pala je četvrtinu u roku do pet godina, nezaposlenost je porasla na 25 posto, dok je nezaposlenost mladih na 50 posto. Manjim brojem poslova, zemlja je izgubila na proizvodnji sirovina i ubiranju poreza, što je dodatno smanjilo prihode vlade.
Da bi dobila novac od EU i MMF-a, grčke vlasti morale su sprovesti stroge mjere štednje, te mnogi u Grčkoj upravo to krive za pad ekonomije. Stranka Syriza je na tome bazirala svoju kampanju, te su pobijedili na izborima.
No, EU i Njemačka uzvraćaju kritikama, kritikovajući Atinu što nije sprovela ekonomske reforme dogovorene pod sporazumom o izvlačenju. Jednostavno, EU ne želi promijeniti pravila kako bi olakšala Grčkoj, jer takav presedan dao bi za pravo i drugim zemljama, koje bi se mogle naći u sličnoj situaciji, da traže promjenu pravila.
