Istraživanja pokazuju da korupcija u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini ima uzlaznu putanju te da po nedavno urađenom istraživanju u okviru projekta "Obrazovanje protiv korupcije" koji finansira Evropska unija, 73,9 posto građana BiH smatra da postoji korupcija na fakultetima i visokim školama - kazao je u intervjuu prorektor Univerziteta ITC - INTERLOGOS CENTAR u Kiseljaku doc. dr. Armin Kržalić. 

Sudionici u korupciji

- To stanje je alarmantno - ističe Kržalić i pojašnjava da je od navedenih 73,9 posto građana, 11,6 posto lično bilo sudionik u korupciji. Čin koruptivnog ponašanja, kaže, manifestovao se u davanju novca za upis na fakultete, a kasnije tokom studiranja, davanju novca za polaganje ispita.

Iznosi koji se daju za polaganje ispita, kako je istraživanje pokazalo, kreću se od 200 do 500 KM, zavisno od predmeta i ispitnog roka, a u septembarskom roku iznos je gotovo uvijek 500 KM.

Na pitanje koliki je stepen korupcije u BiH u poređenju s ostalim zemljama u regiji i Evropi, odgovorio je da je ovako visoki nivo korupcije u obrazovnom sektoru u BiH daleko iznad prosječnih nivoa registriranih slučajeva tokom istraživanja Eurobarometra u EU, provedenog u februaru 2014. godine.

To, naglasio je, pokazuje da je korupcija u visokom obrazovanju poprimila model "trule jabuke" i da je postala masovna pojava te da se više ne može posmatrati kao pojedinačni slučaj korumpiranog profesora.

Mišljenja je da je, kada je riječ o prioritetima javnih politika u pristupu borbi protiv korupcije, potrebno napraviti dvije značajne promjene.

- Kao prvo, fokus i pozornost treba usmjeriti ka smanjenju diskrecionog prava profesora i dekana. Drugo, treba raditi na temeljitoj reformi obrazovanja, jer nisam siguran da je dosadašnja reforma u skladu sa Bolonjskim procesom poučila rezultate - kazao je Kržalić. 

Upravni odbori

Smatra da Bolonja ne može biti parcijalno implementirana te da mora obuhvatiti sve segmente reforme, i ističe da dosadašnja reforma, u skladu s ovim procesom, to nije iznjedrila.

Također smatra da je potrebno ukinuti upravne odbore, jer su kroz istraživanje prepoznati kao okosnica za koruptivno ponašanje, odnosno tijela za dodatnu zaradu. Ukidanje upravnih odbora, mišljenja je, također bi doprinijelo uštedi sredstava.

- Dekani i rektori trebaju biti odgovorni za rad visokoškolskih ustanova. Također, treba eliminirati sadašnju praksu da fakulteti služe za zbrinjavanje političara, a mladi i kvalitetni kadar odlazi iz BiH - rekao Kržalić.

Naglašava da je među izabranim političarima i sucima korupcija sve češća te da nisu spremni raditi na sprečavanju i suzbijanju korupcije. Očigledno je, kaže, da oni koji trebaju poduzimati mjere sprečavanja korupcije to ne čine dovoljno efikasano.

- Ovakvo mišljenje prepoznato je kod 89,9 posto ispitanika koji smatraju da se nedovoljno radi na borbi protiv korupcije u visokom obrazovanju - navodi on.

Zbog toga je, ističe, potrebno jasno opredjeljenje za borbu protiv korupcije, popraćeno konkretnim procesuiranim slučajevima, te da taj proces trebaju podržati i građani konkretnim prijavama koruptivnog ponašanja.

Zaključio je da su, uprkos nekim deklarativnim stavovima političara, usvojenim strateškim dokumentima, sve vidljivijim aktivnostima Agencije za prevenciju korupcije i borbu protiv korupcije BiH (APIK), u praksi rezultati borbe protiv korupcije slabo vidljivi i da ih gotovo i nema.