BIH

Mladen Ivanić: Samo sulud čovjek može ne odati počast žrtvama u Srebrenici

INTERVJU Predsjedavajući Predsjedništva BiH

Autor:Semira DEGIRMENDŽIĆ

5.7.2015

Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva BiH i lider Partije demokratskog progresa (PDP), u intervjuu za naš list govori o rezultatima rada u prvih osam mjeseci na funkciji predsjedavajućeg kolektivnog šefa države, na kojoj ostaje do 17. jula, kada predsjedavanje preuzima Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva. 

Predsjedavajući Ivanić govori o tome zašto neće ići u Srebrenicu na obilježavanje 20. godišnjice genocida, iako je ranije namjeravao otići i pokloniti se ovog 11. jula žrtvama genocida, kao što je to učinio prije 10 godina. Govori i o krizi vlasti u FBiH te stabilnosti parlamentarne većine na državnom nivou. Ističe i da se nada da će reformska agenda uskoro biti usaglašena te da je on protiv povećanja stope PDV-a, na čemu se insistira iz Republike Srpske. 

Dodikova avantura 

Uskoro će redovna rotacija na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Kako ocjenjujete skoro osam mjeseci rada kolektivnog šefa države?

- Mislim da smo uradili ono što smo rekli na početku, to je da ćemo se truditi da u javnost ne izlazimo sa sukobima. Imali smo nekoliko vrlo rizičnih situacija, napetih, ali nisu ipak toliko poremetile naše međusobne odnose. Mislim da je ovo bilo osam mjeseci dosta snažne aktivnosti. Kad pogledate spisak međunarodnih posjetilaca koji su bili u BiH, počevši od pape Franje, dvije posjete Federike Mogerini, posjete predsjednika iz regiona, sada dolazi Angela Merkel, i naše odlaske i moje lično, ali i ostalih članova Predsjedništva, mislim da smo imali vjerovatno jednu od najsnažnijih diplomatskih aktivnosti otkako je BiH izišla iz rata. Napravili smo izjavu Predsjedništva, dobili smo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na bazi toga. Kada bi se još do 17. jula desilo da se postigne dogovor o ekonomskim reformama, ja bih s ovih osam mjeseci bio izuzetno zadovoljan.

Ipak su sve odredbe tih izjava iz sporazuma i agendi još samo “mrtvo slovo na papiru”. Kad se može očekivati usvajanje agende?

- To morate pitati premijere. Prema informacijama kojima ja raspolažem, sve je manje-više dogovoreno osim zahtjeva iz RS da se poveća PDV i da se o tome već priča u ovoj godini. Međutim, međunarodne institucije traže da se prvo provedu reforme i vide njihovi efekti pa, ako ne bude dovoljno prihoda, o tome da razgovaraju iduće godine. Ako sam dobro informisan, to je jedina razlika i mislim da je suviše mala da bi proizvodila probleme. 

Pored mnogih mogućnosti kako da dođu do sredstava, vlasti su odlučile da im je najlakše udariti po džepu građana, je li to zaista jedini izlaz iz krize?

- Ja sam protiv povećanja PDV-a, to kažem i sada, bez obzira hoću li biti na vlasti za godinu-dvije, a vjerujem da će sadašnja opozicija u RS biti na vlasti. Mislim da izlaz nije u povećanju PDV-a. Izlaz vidim u smanjenju javnog sektora i ukidanju institucija koje ništa ne rade. 

Nestabilnost je riječ koja se posljednjih dana često koristi u BiH i Vi ste rekli kako bi referendum koji najavljuje Milorad Dodik, predsjednik RS i SNSD-a, o Sudu i Tužilaštvu dodatno destabilizirao BiH. Koji su to još uzroci nestabilnosti?

- Mislim da je ovaj put Dodik ozbiljan i zaista mislim da će on ovaj put provesti taj referendum. Nisam siguran da li zna šta je korak poslije. Mislim da ne zna. Kakve reakcije će proizvesti referendum ovdje, u Sarajevu, prije svega kod Bošnjaka, kojima je Sud BiH simbol državnosti, a referendum će tumačiti kao udar na državnost? Nisam siguran da li zna kakve će to reakcije proizvesti u međunarodnim institucijama. I šta Dodik ima namjeru poslije uraditi s tim. Ako nakon odgovora, koji je već sad predvidiv, a ja vam garantujem da će veliki broj ljudi reći da nije za to da postoji Sud BiH, onda je pitanje šta on ima namjeru dalje da radi. 

Već su stigle reakcije iz međunarodnih institucija da entiteti ne mogu provoditi referendum o pitanjima iz nadležnosti države. 

- Niti želim da budem Dodikov, a niti advokat međunarodnih institucija. Gospodin Dodik i međunarodne institucije su imali  veoma dobru saradnju prije desetak godina, na njima je da te svoje interne odnose sada razriješe. Ne želim ni napadati ni braniti Dodika, ovim povodom samo želim reći moje mišljenje. Poprilična je to avantura, a nisam siguran da Dodik zna kako će iz nje izići. I neka se prijatelji koji su jedni druge dovodili na vlast dogovore. Tu mislim na Dodika i međunarodne institucije.

Pobjednici i poraženi 

Bliži se 11. juli i 20. godišnjica genocida u Srebrenici. Nekoliko dana prije toga Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi usvojiti britanski prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici, a Vi ste pisali generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-munu da se ta rezolucija ne usvoji, jer o njoj, kazali ste, nema konsenzusa u Predsjedništvu BiH. Koje ste još razloge naveli u Vašem zahtjevu?

- Mislim da sam prije tri i po mjeseca pozvao sve ključne ambasadore i rekao da znam da se sprema jedna rezolucija. I zamolio ih da rezoluciju prave na način da ne dijeli zemlju, nego da je spaja. I vrlo otvoreno sam ih upozorio, tačno nacrtao šta će se događati. Očito me nisu poslušali ili ambasadori ovdje nisu mogli utjecati na to, jer je to očito bitka nekih širih razmjera koja je povodom Srebrenice pokrenuta. I desilo se ono što sam predvidio. Da ćemo se mi podijeliti. Umjesto da smo napravili jedan događaj u kojem smo iskazali poštovanje žrtvama, u kome smo politiku stavili na stranu, još nakon hapšenja Nasera Orića i sve te euforije povodom njega, to se pretvorilo u situaciju u kojoj na jednoj strani imate pokušaj da se kreiraju politički pobjednici, prije svega mislim na politički establišment u Sarajevu, i politički gubitnici, odnosno odgovorni za genocid, a to je, kao, Banja Luka. 

To je strašno negativno i loše i ja u tome ne želim da učestvujem, ali niko me nije htio slušati. Sad se dovodimo u situaciju da se pitanjima traži da ili kimneš glavom ili kažeš ne. Što god čovjek uradi pogriješit će. Zato nastojim da izbjegnem politizaciju teme koja se zove Srebrenica. 

Šta je za Vas sporno u prijedlogu rezolucije, pogotovo ako se zna da se u njoj ne spominje nijedan narod, nego se osuđuje genocid u Srebrenici i to shodno presudi Haškog suda koji je utvrdio da je genocid počinjen?

- Već sam iznio svoj stav da ta rezolucija dijeli narod u BiH. Vraća ga u prošlost. Mi smo prestali govoriti o reformama, o evropskom putu. Mi smo počeli ponovo pričati o prošlosti o kojoj ljudi u BiH različito misle. Sve su to stvari koje su se desile povodom te rezolucije. Ko danas govori o investicijama, o budućem vremenu, bilo čemu što je pozitivno? Sve se svelo na bitku ko je pobjednik, a ko poraženi povodom Srebrenice. Ne želim davati svoj doprinos tome. Nikad u prošlosti nisam koristio Srebrenicu da bih sebe nešto afirmisao, da bih na upotrebi ili zloupotrebi Srebrenice afirmisao svoju nacionalnu čvrstinu, jasnoću ili nešto slično. U tome ne želim da budem ni danas. U Srebrenici sam bio još prije 10 godina, kada je to bilo puno teže, mislim da sam tada ispunio svoju ljudsku dužnost i zaista sam duboko razočaran što smo, umjesto poštovanja žrtvama, ovo pretvorili svi skupa u politiku.

Izjavili ste i da srpski predstavnici ne trebaju ići na obilježavanje 20. godišnjice genocida.

- Da nije bilo te rezolucije i svega što se dešavalo u posljednje vrijeme, ja sam namjeravao ići u Srebrenicu. Rekao sam kolegama, i stranim ambasadorima, ako to bude stvarno događaj odavanja poštovanja žrtvama, pa niko normalan ne može da ne oda poštovanje nevino stradalim ljudima. Samo sulud čovjek može da to izbjegne. Ja sam to radio, rekao sam i ranije, ali ovo nije više to. Kada vam ključni ljudi iz Srebrenice kažu dobro ste došli samo ako Orić bude pušten, kako vi sebe možete smatrati dobrodošlim na takvo mjesto. Kakve veze ima moj dolazak s Orićem ili bilo s čijim od nas. Ako imate situaciju da je zbog Orića otkazana posjeta predsjednika Srbije, koji je za Srbe u Bosni izuzetno značajna ličnost, pa kako onda povodom te iste Srebrenice možete očekivati od nas da odemo u tim uslovima. Ne znam da li su ljudi svjesni kako je to onda emotivno i u cijelom kontekstu kakvo je ponižavanje tih predstavnika Srba. Ali, najveća žrtva svih tih događaja u kojima su pojedinci gradili svoj politički autoritet su žrtve. Aspekt poklonjenja žrtvama je izgubljen svim ovim što se događalo.

Ne slušam naloge 

Nakon što Vam je Tomislav Nikolić nedavno uputio zahtjev da sazovete sjednicu Predsjedništva BiH i stavite na dnevni red rezoluciju o Srebrenici, što je okarakterizirano miješanjem srbijanskog predsjednika u unutrašnje stvari BiH, iznenadili ste one koji su očekivali da ćete poslušati Nikolića kada ste mu javno poručili da „strogoću trenira u Srbiji”.

- Ne može na mene niko utjecati, ja imam svoj stav, dugo sam u politici, svoje odluke donosim sam. Niko meni ne može davati naloge. Mogu mi reći, sugerisati, domaći ili strani zvaničnici, dovoljno sam pametan da mogu čuti mišljenje, ali naloge mi neće izdavati niko, pa ni međunarodni zvaničnici.

Koliko, prema Vašem mišljenju, podjele u Klubu poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH utječu na stabilnost parlamentarne većine na državnom nivou, čiji je dio i PDP. 

- Naravno da utiču. Postoji i osjetna je jedna nervoza. Mislim da je uticaj zbog izlaska DF-a iz vlasti u Federaciji na tom nivou veći. Razlike koje postoje više mogu da puknu u FBiH. Bit će vrlo teško objašnjavati i pucanje na nivou BiH, pogotovo prekompoziciju većine na nivou BiH zbog unutrašnjih problema u SDA. Ipak, ne očekujem posebne implikacije na stabilnost Savjeta ministara, za koji mislim da će ostati stabilan. Očito je da SDA ima određene probleme i oni moraju vidjeti da li će biti u stanju i na koji način da ih prevaziđu. Do prekompozicije vlasti u FBiH sigurno će morati doći, ali smatram da na nivou BiH neće biti nekih većih promjena.

Možda ću prisustvovati ispraćaju žrtava u Sarajevu 

Kažete da nećete u Potočare, a hoćete li prisustvovati ispraćaju posmrtnih ostataka Srebreničana u Sarajevu ispred zgrade Predsjedništva BiH?

- O tome ću razmisliti. Ako taj dio ostane ljudski, možda ću prisustvovati, a ako i ovo uđe u dio sveopšte ove priče, onda ponovit ću još jednom - ja sam prije 10 godina iskazao svoje poštovanje ljudima stradalim u Srebrenici. Nema potrebe da se dokazujem svaki put.

Prijeti nam grčki scenarij

Već smo vidjeli da su na reformu javne uprave potrošeni milioni maraka, a efekta nema. Kakvo je onda to rješenje?

- To treba provesti efikasno i ja bih to radio, ali posljednjih osam-devet godina sam bio opozicija i nisam mogao na to uticati. Od vremena kada sam ja bio predsjednik Vlade RS pa do danas administracija u RS je povećana nekoliko puta. Isto je i u FBiH. Tu bih ja tražio uštede. Kantoni i FBiH pretjerano troše i u rješavanje tog problema se mora ući. U protivnom, desit će nam se ono što se ovih dana događa u Grčkoj. To je potpuni raspad sistema. Vanjski dug je sve veći problem. Ušli smo u neku vrstu spirale, više se zadužujemo nego što vraćamo, neto dug se povećava i vidi se da je on iz godine u godinu veći i to znači da sadašnje vlasti ostavljaju budućim sve veće dugove, koji će se morati vraćati i, vjerujte, to se mora prekinuti. Nije ugrožena likvidnost do nekog perioda od pet godina, ali proces ide u negativnom pravcu, a ja, kao neko ko je opozicija u RS, hoću to da kažem posebno u Banjoj Luci, jer je tamo rast zaduživanja najveći.